Cilj ovog rada je kvantifikacija institucionalnih (političkih i poreznih) te neinstitucionalnih mjera neizvjesnosti (neizvjesnost ekonomske politike, Economistov recesijski indeks, neizvjesnost proizašla iz prirodnih katastrofa, te nekoliko mjera neslaganja ekonomskih subjekata). Navedeni pokazatelji temelje se na člancima objavljenim na šest hrvatskih internetskih portala (Jutarnji list, Večernji list, 24sata, index.hr, dnevnik.hr i Poslovni dnevnik), zakonskim izmjenama objavljenim u repozitoriju Narodnih novina te anketama pouzdanja. Naknadno je metodom glavnih komponenata formiran i kompozitni pokazatelj neizvjesnosti. Analiza strukturnog VAR modela hrvatskog gospodarstva (s fiksnim i vremenski varijabilnim parametrima) iznjedrila je većinu analiziranih pokazatelja neizvjesnosti kao značajne prediktore ekonomske aktivnosti. Šokovi u neizvjesnosti uglavnom izazivaju značajan, ali kratkoročni pad u ekonomskoj aktivnosti. Posebno se relevantnim pokazao nalaz da je utjecaj većine pokazatelja neizvjesnosti na aktivnost najjači upravo u začetku krize. S druge strane, utjecaj porezne neizvjesnosti pokazuje upravo suprotne tendencije. Jača s intenziviranjem ekonomske aktivnosti, čime djelomično ekskulpira eventualno korištenje fiskalne ekspanzije kao proturecesijskog alata.