PHP je kao programski jezik već dugo jedan od najpopularnijih skriptnih serverskih jezika. Tako da ni ne čudi činjenica da su i moja prva iskustva vezana upravo uz PHP. Kada krenete raditi na nešto većim i ozbiljnijim projektima bez obzira o kojem je programskom jeziku riječ, počnu se pojavljivati neki problemi koji s vremenom dosta usporavaju izradu vaše web aplikacije pa samim time smanjuju i vašu efikasnost kao programera što naposlijetku negativno utječe na samog klijenta i korisnika aplikacije. Kao rješenje tih problema programeri najčešće koriste provjerena radna okruženja, gdje dolazimo do popularnog pojma framework. Tako je i "pala" odluka na Laravel [1], trenutno najpoznatiji PHP-ovo radno okruženje (framework) za izradu web aplikacija. Uz samu analizu Laravel radnog okruženja (frameworka) i njegovih značajki izrađena je i mala društvena mreža (u usporedbi sa Facebookom) koja će poslužiti kao dobar praktičan primjer. Web aplikacija u obliku društvene mreže je odabrana na temelju učestalosti korištenja web aplikacija gdje su se društvene mreže pokazale jedne od najkorištenijih oblika web aplikacija (pri tome se najviše misli na populaciju studenata). Današnje društvene mreže sadrže mnogo korisnih značajki kako bi svojim korisnicima omogućile da što lakše ostanu u kontaktu sa svojim prijateljima, obitelji, obožavateljima itd. Upravo taj veliki broj korisnih značajki predstavlja i određeni izazov u izradi istih. U ovom završnom radu najviše će biti naglaska na backend programiranje, odnosno funkcionalnost web aplikacije. Uz Laravelov backend za frontend je korišteno Javascriptovo radno okruženje Vue.js. Vue.js biti će spomenut u sklopu prikaza podataka. Osim Vue.js u kombinaciji sa Laravelom se najčešće koriste i Angular.js te popularni React.js. Web aplikacija je izrađena u kombinaciji sa Vue.js zbog bolje podržanosti i sve veće popularnosti s obzirom na ostala Javascript radna okruženja. Sve je usmjerneno ka tome da sve tvrdnje budu što je više moguće potkrepljene dijelom koda iz izrađene web aplikacije. Osim dijelova koda biti će zastupljene i neke vrste dijagrama kada bude više riječi o samoj arhitekturi. Završni rad nije zamišljen da se obrade baš sve značajke već da se one najbitnije i najkorištenije dobro analiziraju. Kako bi se lakše mogli pratiti sadržaj završnog rada potrebno je predznanje iz kolegija kao što su: Baze podataka, Objektno orijentirano programiranje, Dinamičke web aplikacije, Modeliranje podataka, Računalne mreže i slični kolegiji. Dok će se ostali pojmovi kao što je pojam framework-a ili MVC arhitekture web aplikacije posebno pojasniti.