| Abstract | Glagoljica, staro slavensko pismo, imala je ključnu ulogu u kulturnom i vjerskom životu Hrvata, a njena povijest u Lici svjedoči o bogatom kulturnom naslijeđu ovog kraja. Ovaj esej istražuje širenje glagoljice, prve zapise u Lici te značaj crkava kao središta glagoljaške kulture. Glagoljica je nastala u 9. stoljeću zahvaljujući misiji Ćirila i Metoda, koji su stvorili pismo kako bi opismenili slavenske narode. Njihova misija omogućila je širenje glagoljice, posebno u hrvatskim krajevima, uključujući Liku, koja je postala važno središte glagoljaške kulture u srednjem vijeku. Prvi zapisi na glagoljici u Lici datiraju iz ranog srednjeg vijeka. Među najznačajnijim djelima je Misal kneza Novaka, napisan 1368. godine, koji predstavlja važan spomenik srednjovjekovne hrvatske književnosti. Borislavićev zbornik također je značajan, jer pruža uvid u svakodnevni život i religijske običaje tog doba, potvrđujući važnost glagoljice u administraciji i komunikaciji. Glagoljaštvo je u Lici postalo ključni dio kulturnog identiteta, a njegovo naslijeđe vidljivo je u crkvenim spomenicima i rukopisima. Grad Senj bio je jedno od središta glagoljaštva, a Senjski misal iz 1494. godine predstavlja jedno od prvih tiskanih glagoljskih knjiga. Buška županija (Bužani) i Kosinj također su igrali ključne uloge. U Kosinju je osnovana prva glagoljska tiskara u 15. stoljeću, što je imalo veliki utjecaj. Glagoljski rukopisi i tiskane knjige su važni povijesni dokumenti. Glagoljski natpisi na crkvama i kulturnim objektima pružaju neprocjenjive informacije o povijesti i kulturnoj baštini Like. Crkve u Lici nisu bile samo vjerska središta već i kulturna. Ključni pojedinci, poput Rudolfa Strohala, Josipa Vončine, Vjekoslava Štefanića, Vladimira Kraljića i Mile Bogovića, pridonijeli su proučavanju i očuvanju glagoljaške tradicije. Rudolf Strohal bio je pionir u proučavanju glagoljskih rukopisa, dok je Josip Vončina istraživao povijest glagoljaštva u Lici. Vjekoslav Štefanić i Vladimir Kraljić bili su istaknuti povjesničari glagoljice, dok je Mile Bogović, kao biskup i povjesničar, dao poseban doprinos očuvanju glagoljaške baštine. |
| Abstract (english) | The Glagolitic script, an ancient Slavic alphabet, played a crucial role in the cultural and religious life of Croats, and its history in Lika bears witness to the rich cultural heritage of this region. This essay explores the spread of the Glagolitic script, the first records in Lika, and the significance of churches as centers of Glagolitic culture. The Glagolitic script was created in the 9th century, thanks to the mission of Cyril and Methodius, who devised the alphabet to educate Slavic peoples. Their mission facilitated the spread of Glagolitic, especially in Croatian regions, including Lika, which became an important center of Glagolitic culture during the Middle Ages. The earliest Glagolitic records in Lika date back to the early Middle Ages. Among the most significant works is the Missal of Prince Novak, written in 1368, which stands as an important monument of medieval Croatian literature. The Borislavić Codex is also noteworthy, as it provides insights into the daily life and religious customs of that time, confirming the importance of Glagolitic in administration and communication. Glagolitism in Lika became a key part of the cultural identity, and its legacy is evident in church monuments and manuscripts. The town of Senj was one of the centers of Glagolitism, and the Senj Missal from 1494 is one of the first printed Glagolitic books. Buška County (Bužani) and Kosinj also played crucial roles. In Kosinj, the first Glagolitic printing press was established in the 15th century, which had a significant impact. Glagolitic manuscripts and printed books are important historical documents. Glagolitic inscriptions on churches and cultural sites provide invaluable information about the history and cultural heritage of Lika. The churches in Lika were not only religious centers but also cultural ones. Key individuals, such as Rudolf Strohal, Josip Vončina, Vjekoslav Štefanić, Vladimir Kraljić, and Mile Bogović, contributed to the study and preservation of the Glagolitic tradition. Rudolf Strohal was a pioneer in the study of Glagolitic manuscripts, while Josip Vončina researched the history of Glagolitism in Lika. Vjekoslav Štefanić and Vladimir Kraljić were prominent historians of the Glagolitic script, while Mile Bogović, as a bishop and historian, made a special contribution to the preservation of Glagolitic heritage. |
