| Abstract | Osnovni ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi povezanost samoprocjene radne sposobnosti procijenjene Upitnikom za određivanje indeksa radne sposobnosti sa sastavnicama zdravstvenog fitnesa, sa samoprocjenom razine tjelesne aktivnosti procijenjenom Međunarodnim upitnikom o tjelesnoj aktivnosti, te istražiti povezanost radne sposobnosti s pokazateljima rizika metaboličkog sindroma. Također, pokušala se utvrditi povezanost metaboličke sastavnice zdravstvenog fitnesa s ostalim sastavnicama (morfološkom, mišićno-koštanom i srčano-dišnom). Svrha ovog istraživanja bila je procijeniti razinu radne sposobnosti, tjelesne aktivnosti te stanje zdravstvenog fitnesa zaštitara. Jednako tako, pokušali su se utvrditi čimbenici koji pozitivno ili negativno utječu na razinu radne sposobnosti. Uzorak ispitanika činilo je 120 zaštitara, dobi od 25 do 45 godina, zaposlenih u jednoj privatnoj zaštitarskoj tvrtki iz Zagreba. Prije samog testiranja svi su ispitanici potpisali izjavu o dobrovoljnom pristanku na testiranje. Istraživanje je uključivalo samo zaštitare koji, uvidom u njihov medicinski karton kod izabranog specijaliste obiteljske medicine, nisu bolovali od nikakvih težih kroničnih bolesti, te nisu imali nikakva tjelesna ograničenja za pristup ispitivanju. Sva ispitivanja su se provodila u sklopu periodičnog preventivnog liječničkog pregleda zaštitara u ordinaciji medicine rada i sporta Ustanove za zdravstvenu skrb „Profozić„ u Zagrebu, te po potrebi na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svi ispitanici su bili ocijenjeni sposobnima za radno mjesto zaštitar u privatnoj zaštiti. Samoprocjena radne sposobnosti provodila se putem Upitnika za određivanje indeksa radne sposobnosti (WAI-upitnik), a samoprocjena razine tjelesne aktivnosti putem kratke verzije Međunarodnog upitnika o tjelesnoj aktivnosti (IPAQ). Mjerenje zdravstvenog fitnesa provodilo se putem mjerenja njegovih pojedinih sastavnica. Procjenjivanje morfološke sastavnice fitnesa uključivalo je mjerenje tjelesne visine i težine, opsega struka, opsega bokova, te potom izračunavanje indeksa tjelesne mase, omjera opsega struka i opsega bokova te omjera opsega struka i tjelesne visine. Procjenjivanje mišićno-koštane sastavnice fitnesa uključivalo je mjerenje jakosti šake, mjerenje visine vertikalnog skoka, mjerenje broja dinamičkih pretklona u 60 sekundi, te mjerenje fleksibilnosti u ramenom zglobu, fleksibilnosti lumbalnog dijela leđa i istezljivosti stražnje lože mišića natkoljenice. Procjenjivanje srčano-dišne sastavnice fitnesa uključivalo je mjerenje aerobnog kapaciteta submaksimalnim testom opterećenja te mjerenje arterijskog krvnog tlaka i frekvencije srca. Procjenjivanje metaboličke sastavnice fitnesa uključivalo je mjerenje razine glukoze, lipida i lipoproteina, kao i jetrenih enzima u krvi ispitanika natašte. Za sve statističke analize korištena je programska podrška IBM SPSS Statistics verzija 24. Izračunati su Pearsonovi koeficijenti korelacije kako bi se uvidjela povezanost pojedinih sastavnica metaboličkog sindroma i zdravstvenog fitnesa s indeksom radne sposobnosti, maksimalnim primitkom kisika te razinom tjelesne aktivnosti. Načinjen je multivarijatni linearni regresijski model predikcije indeksa radne sposobnosti u kojem su se kao prediktorske varijable koristile one koje su na univarijatnoj razini bile značajne. Temeljem dobivenih rezultata zaključuje se da je razina radne sposobnosti zaštitara samoprocijenjena putem indeksa radne sposobnosti vrlo dobra i izvrsna, a razina tjelesne aktivnosti samoprocijenjena putem IPAQ–a je visoka, no s dugim periodom dnevnog sjedenja. Ispitanici su pokazali povišene vrijednosti u pokazateljima rizika metaboličkog sindroma: povišenu tjelesnu masu, povišene indekse abdominalne pretilosti (WC, WHR, WHtR), povišeni krvni tlak, te prisutnost nekog od oblika dislipidemije. Ispitanici su pokazali prosječne i ispod prosječne rezultate u testovima snage i fleksibilnosti te vrlo slabe rezultate u testu maksimalnog primitka kisika. Indeks radne sposobnosti značajno je pozitivno korelirao s razinom tjelesne aktivnosti te dohvatom u sjedu, a negativno s omjerom opsega struka i opsega bokova, omjerom opsega struka i tjelesne visine, dijastoličkim tlakom, te dnevnim sjedenjem. Od svih prediktorskih varijabli, samo dohvat u sjedu značajno predviđa bolji indeks radne sposobnosti. Razina tjelesne aktivnosti značajno je pozitivno korelirala s HDL-kolesterolom, VO2 max, a negativno s omjerom opsega struka i tjelesne visine, dobi, te dnevnim sjedenjem. Maksimalni primitak kisika kao mjera aerobnog kapaciteta značajno je negativno korelirao sa svim sastavnicama metaboličkog sindroma (ITM-om, opsegom struka, opsegom bokova, omjerom opsega struka i opsega bokova, omjerom opsega struka i tjelesne visine, arterijskim krvnim tlakom, lipidima, GUK-om, ALT-om, GGT-om, frekvencijom srca u mirovanju), a pozitivno s HDL-kolesterolom, visinom vertikalnog skoka i dinamičkim pretklonima u 60 s. Prilikom usporedbe čimbenika metaboličkog fitnesa (GUK, ukupni serumski kolesterol, LDL-kolesterol, HDL-kolesterol, trigliceridi) s ostalim sastavnicama zdravstvenog fitnesa pronađene su značajno pozitivne korelacije svih čimbenika metaboličkog fitnesa s ITM-om, opsegom struka, opsegom bokova, omjerom opsega struka i opsega bokova, omjerom opsega struka i tjelesne visine, dijastoličkim tlakom, osim HDL-kolesterola koji je značajno negativno korelirao s istima. Pronađene su značajno pozitivne korelacije jetrenih transaminaza (biljega nealkoholne masne bolesti jetre) sa sastavnicama zdravstvenog fitnesa (ITM-om, opsegom struka, opsegom bokova, omjerom opsega struka i opsega bokova, omjerom opsega struka i tjelesne visine, dijastoličkim tlakom, fleksibilnosti u ramenu i jakosti šake). Kroz ovo istraživanje pokušalo se utvrditi koji su to tjelesni čimbenici koji utječu na radnu sposobnost muškaraca u životnoj dobi (25 – 45 godina) u kojoj bi radna sposobnost trebala biti na najvišoj razini. Kombinacija dvaju upitnika (WAI-upitnika i IPAQ-a), kao i kombinacija WAI-upitnika i mjerenja sastavnica zdravstvenog fitnesa (morfološke, mišićno-koštane, srčano-dišne, metaboličke) može postaviti temelje za stvaranje dobrog instrumenta za određivanje čimbenika koji utječu na indeks radne sposobnosti odnosno radnu sposobnost u cjelini. |
| Abstract (english) | The basic objectives of this thesis were to determine the correlation of self-assessed work ability estimated by the Work Ability Index Questionnaire with health-related fitness components, with self-assessed level of physical activity estimated by the International Physical Activity Questionnaire, as well as with metabolic syndrome risk factors. Also, this research aimed to determine a correlation of the metabolic component of health related fitness with other components (body composition, muscular strength and endurance, flexibility and cardiorespiratory endurance). The purpose of this thesis was to evaluate the level of work ability, physical activity and health related fitness of security guards, and to determine which particular factors have a positive or negative impact on the level of work ability. The sample consisted of 120 security guards, aged 25 – 45 years old, employed in one private security company based in Zagreb. All of the participants were volunteers, as evidenced from their written consent. The research involved only security guards who, upon evaluating medical documentation from their general practitioner, did not have any chronic illness or any physical restrictions that would compromise their ability for participating. All tests were conducted as part of the periodic preventive medical examination for security guards at the Occupational Health and Sports Medicine Unit, Health Care Institution “Profozic” in Zagreb, and (if it was necessary) at the Faculty of Kinesiology of the University of Zagreb. All participants were assessed fit for duty of private security guard. Work Ability Index (WAI) Questionnaire was used for self - assessment of work ability and a short form of the International Physical Activity Questionnaire (IPAQ) was used for self-assessment of physical activity level. The level of health related fitness was evaluated by measuring its individual components. The assessment of morphological fitness component (i.e. body composition) included height/weight measurement, waist and hip circumference measurement, as well as body mass index (BMI), waist-to-hip ratio and waist-to-height ratio calculations. Muscular strength/endurance and flexibility assessment included hand grip strength measurement, vertical jump height measurement, 60-seconds sit up test, shoulder joint flexibility measurement, lumbar back flexibility and hamstring extension measurement. Cardiorespiratory endurance assessment included aerobic capacity measurement with submaximal aerobic fitness test, and also the measurement of arterial blood pressure and heart rate at rest. Metabolic fitness component assessment included blood glucose level, lipids, lipoprotein and liver enzymes level measurement from blood when fasting. For all of the statistical analyses IBM SPSS Statistics version 24 was used. Pearsons’ coefficients of correlation were calculated to correlate certain metabolic risk factors and health related fitness components with work ability index, maximum oxygen uptake level and physical activity level. Multivariate linear regression model for prediction of work ability index was made by using predictor variables that were significant on univariate level. According to results of this research, we can conclude that self-assessed level of work ability (WAI) of the respondents is very good and excellent, and self-assessed level of physical activity (IPAQ) is high, albeit with long periods of daily sedentary time. Results have shown higher values in metabolic risk factors, increased body mass index, elevated visceral obesity index (WC, WHR, WHtR), mild hypertension, and the presence of some kind of dyslipidaemia. Respondent have shown average and below average results in muscular strength/endurance and flexibility tests, and poor results in maximum oxygen uptake level test. Work ability index has shown a significant positive correlation with physical activity level and sit-and-reach test results, while negative correlation was observed with waist-to-hip ratio, waist-to-height ratio, diastolic blood pressure and daily sitting period. Only results in sit-and-reach test significantly predicted better work ability index. Physical activity level was significantly positively correlated with HDL-cholesterol level and maximum oxygen uptake level, whereas it correlated negatively with waist-to-height ratio, age and periods of daily sedentary time. Maximum oxygen uptake level, as measure of aerobic capacity, has significantly negatively correlated with all of the metabolic risk factors (BMI, waist and hip circumference, waist-to-hip ratio, waist-to-height ratio, arterial blood pressure, blood lipids level, blood glucose level, ALT and GGT level and heart rate at rest) and positively with HDL–cholesterol level, vertical jump height and 60 -second sit ups. All the metabolic fitness components (blood glucose level, total cholesterol, LDL-cholesterol and triglyceride level), except for HDL-cholesterol levels (negative correlation) have shown significant positive correlation with BMI, waist and hip circumference, waist–to-hip ratio, waist-to-height ratio and diastolic blood pressure. Liver transaminases level (NAFLD markers) significantly positively correlated with BMI, waist and hip circumference, waist-to-hip ratio, waist-to-height ratio, diastolic blood pressure, shoulder joint flexibility and hand grip strength). The end-goal of this thesis research was to determine physical factors that have a significant impact on the work ability of men aged from 25 to 45 years, which is an age span when general work ability should be peaking. The combination of two questionnaires (WAI-questionnaire and IPAQ), as well as a combination of WAI-questionnaire with the components of health related fitness measures (i.e. body composition, muscular strength and endurance, flexibility, cardiorespiratory endurance, metabolic component) may set the foundation for developing a good instrument for determining physical factors that have the major effect on the work ability. |
