Vrijeme blagdana mnogi iskoriste za psihičko opuštanje, fizički odmor i uživanje u blagdanskim delicijama. Ovo vrijeme poznato je po prepunim stolovima specijaliteta i delicija, od tradicionalne blagdanske hrane do kolača kojima mnogi ne mogu odoljeti, te stoga često dolazi do karakterističnih blagdanskih prejedanja koja najčešće dovode do neželjenog dobitka kilograma i povećanja tjelesne masti koji su jedni od razloga moguće depresije nakon blagdana. Mnogi na takvu situaciju gledaju kao da je jedino rješenje potpuno se odreći svih delicija i poslastica, stoga većina ljudi odmah na početku odustane, a takav kontinuiran energetski suficit ipak dovodi do vidljivih neželjenih posljedica. Naravno da se ne treba odreći tog prehrambenog hedonizma koji je simbolični dio blagdana, te izaziva osjećaj zadovoljstva kod čovjeka i omogućuje bolji doživljaj blagdana i sretniju atmosferu u obitelji, druženju s prijateljima. Stoga par dana uživanja u blagdanskoj hrani si možemo priuštiti bez grižnje savjesti, sve preko toga objektivno gledajući, fiziološki nije poželjno. Zbog nedostatka kontrole, tj. zbog pretjerivanja u hrani koja je vrlo visoke energetske gustoće, bogata zasićenim mastima, šećerima, soli, te zbog niske razine bavljenja fizičkom aktivnošću tijekom blagdana i prekomjerne konzumacije alkohola , povećanje tjelesne mase je itekako očekivano. U daljnjem nastavku vidjet ćemo koliko su ispitanici, konzumacijom alkohola i hrane unijeli kalorija u kratkom periodu tijekom blagdana, te koliko je to viška kalorija u odnosu na njihov bazalni metabolizam i potreban dnevni unos kalorija.