Abstract | Osnovni cilj ovog istraţivanja je oblikovati kombinirani model procjene stvarne
kvalitete vrhunskih tenisaĉa na temelju subjektivne procjene i objektivnih pokazatelja teniske
igre. Prvi problem istraţivanja je utvrĊen pregledom dosadašnjih istraţivanja gdje je
evidentiran nesklad izmeĊu trenera i znanstvenika prilikom definiranja dominantnih tipova
motoriĉkog ponašanja. S obzirom na to da nije postojala empirijska podloga za podjelu
tenisaĉa u adekvatne grupe, razliĉite klasifikacije izmeĊu struĉne i znanstvene literature su
bile posve razumljive. Analizom pripadnosti pojedinom tipu motoriĉkog ponašanja utvrĊen je
visok stupanj slaganja izmeĊu teniskih struĉnjaka koji su nezavisno jedan o drugome
procjenjivali dominantni tip igraĉa. Moţe se zakljuĉiti da testovi imaju zadovoljavajuću
objektivnost te da nova ITF literatura odgovara realnom stanju. U skladu s dobivenim
rezultatima tenisaĉi su podijeljeni u ĉetiri skupine (servis volej igraĉ, defanzivni igraĉ s
osnovne linije, ofenzivni igraĉ s osnovne linije, igraĉ cijelog terena). Kategorizacijom u
razrede prema rangu i dobi utvrdila se uĉestalost entiteta u pojedinoj grupi, a meĊusobna
povezanost se testirala pomoću χ2 testa. UtvrĊeno je da ne postoji znaĉajna povezanost
objektivne kvalitete tenisaĉa i dominantnog stila igre dok izmeĊu igraĉke dobi i dominantnog
stila igre te objektivne kvalitete tenisaĉa i igraĉke dobi postoji znaĉajna povezanost.
U daljnjem tijeku istraţivaĉkog rada obradila se latentna struktura teniske igre na
zemljanoj podlozi preko standardnih pokazatelja situacijske uĉinkovitosti kako bi se utvrdila
njihova funkcionalna zavisnost te stekao potpuniji uvid u njihovu meĊusobnu interakciju.
Izolirane latentne dimenzije imenovane su kao: razina kvalitete igre na drugom servisu,
razina kvalitete igre na reternu, razina kvalitete brzine servisa, razina kvalitete igre na mreži,
razina kvalitete igre na prvom servisu, razina kvalitete izravnih poena i razina kvalitete
neprisiljenih pogreški.
Nadalje, oblikovan je sustav za procjenu stvarne kvalitete vrhunskih tenisaĉa
sastavljen od osam kriterijskih varijabli obrane i deset kriterijskih varijabli napada za sve
tipove igraĉa. Eksperti su pokazali visok stupanj slaganja u procjeni vaţnosti kriterija za sve
tipove tenisaĉa. U skladu s dobivenim rezultatima eksplicitno su opisane zadaće, sliĉnosti i
razlike izmeĊu razliĉitih tipova s aspekta vaţnosti pojedinih kriterija. Na temelju utvrĊenih
deskriptivnih pokazatelja te stupnja objektivnosti (intersubjektivnih slaganja) ekspertnih
ocjena moguće je zakljuĉiti kako se za većinu kriterija metrijska svojstva (objektivnost i
osjetljivost) podudaraju s njihovim koeficijentima vaţnosti pa je sukladno navedenome i
predloţena struktura relevantnih kriterija za svaki tip igraĉa.
Procjenom situacijskog uĉinka tenisaĉa putem objektivno mjerljivih faktora nisu se
dobile sve potrebne informacije o ukupnoj stvarnoj kvaliteti pa se nametnulo pitanje: mogu li
se objektivno mjerljivi i subjektivno procjenjivani faktori ujediniti u jedinstveni sustav? S
obzirom na to da su dobiveni rezultati na temelju objektivnih pokazatelja imali
zadovoljavajuću faktorsku i prognostiĉku valjanost, a dobiveni rezultati na temelju
subjektivnih procjena pokazali vrlo visok stupanj slaganja teniskih struĉnjaka pojedinih
kriterija prema svim tipovima igraĉa, oblikovan je kombinirani model procjene stvarne
kvalitete tenisaĉa. Model se sastoji od 17 varijabli koje omogućavaju mjerenje cjelokupne
uspješnosti igraĉa u natjecateljskim uvjetima, a predstavlja dosad najcjelovitiji sustav
procjene ukupne stvarne kvalitete tenisaĉa. Neki kriteriji za subjektivnu procjenu cjelokupne
uspješnosti su zamijenjeni odgovarajućim varijablama situacijskog uĉinka. Predloţeni novi
metodološki pristup teniskoj igri nije konaĉan, nego se treba shvatiti kao polazišna toĉka za
empirijsku provjeru i daljnja istraţivanja na temelju kojih će se model mijenjati i doraĊivati.
U daljnjim istraţivanjima trebalo bi uz parametre situacijske uĉinkovitosti i sustava kriterija
za procjenu stvarne kvalitete tenisaĉa obraditi pokazatelje kondicijskog potencijala kao i
ĉimbenike psihosocijalnog statusa. Time bi se dobile relevantnije informacije za
usmjeravanje i selekciju tenisaĉa, utvrĊivanje zadataka specifiĉnih za pojedini stil igre u cilju
racionalnog upravljanja procesom sportske pripreme. |