Šećerna bolest smatra se kroničnom bolesti koja se očituje smanjenjem lučenja ili pak nedostatkom lučenja hormona inzulina. Do ove bolesti dolazi se zbog nedostatka inzulina, a to je posljedica poremećaja u metabolizmu ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Dijabetes mellius je jedna od najučestalijih bolesti današnjice koja pogađa sve dobne skupine. Ukoliko se ne vodi računa o regulaciji ove bolesti, komplikacije koje mogu nastati znaju biti i po život opasne za osobu koja boluje od dijabetesa. Bilo dijabetes tip 1 ili pak tip 2, regulacija bolesti ovisi o terapiji, načinu života (aktivan ili sedentaran), tjelesnoj aktivnosti ako postoji kao i o prehrambenim navikama bolesnika. Tjelesna aktivnost je više nego neophodna za svakog čovjeka a pogotovo za osobu koja je dijabetičar. Da bi terapija bila uspješna, treba biti individualan pristup i napravljen plan terapije za pacijenta, s obzirom na njegovu dob, spol, aktivnosti (kako privatne tako i poslovne), sama prehrana i na kraju zdravstveni status osobe, odnosno, bolest s kojom mora živjeti i naučiti je regulirati određenim metodama. Više ljudi nego ikada do sada ima dijabetes. Tu bolest ima oko 16 milijuna Amerikanaca, odraslih i djece. To je otprilike 6% populacije ili 1 od 17 osoba. U Hrvatskoj je registrirano oko 120.000 oboljelih ili 2,5% ukupne populacije. Samo polovina ljudi s dijabetesom kontrolira svoju bolest. Danas postoje bolji izgledi za aktivan i zdrav život dijabetičara, ali pod uvjetom da se u suradnji sa svojim liječnikom poduzmu potrebne mjere za kontrolu šećera (glukoze) u krvi.