Pretilost u djece danas je sve veći javnozdravstveni problem koji sa sobom nosi i socioekonomske posljedice. Jednaki trend porasta pretilosti u djece moguće je primijetiti i u Hrvatskoj, pa je zadnje istraživanje pokazalo da čak 30% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost. Pretilost kao bolest sa sobom nosi visok faktor rizika za razvoj kroničnih bolesti, iako u dječjoj dobi one često još nisu dijagnosticirane. Pretilost koja se prenosi u odraslu dob, često uzrokuje bolestima kao što su ateroskleroza, kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest i druge pridružene bolesti. Ako želimo preokrenuti trend porasta pretilosti u dječjoj dobi, bitno je razumjeti njezinu etiologiju odnosno faktore koji uzrokuju njezinom nastanku. U ove čimbenike ubrajamo genetske i endokrine bolesti kao i druge vanjske čimbenike kao što su nepravilna prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost, sedentarni način života, nedostatak sna te obitelj i socijalna okolina. Pravilan pristup zahtjeva sudjelovanje stručnjaka iz raznih područja. Kineziološki aspekt jedan je od ovih područja, i evaluira tjelesnu aktivnost u svakodnevnom životu pretilog pojedinca. Ta je dokazano nedostatna s obzirom na djecu normalne uhranjenosti, također ima djece sa pretilošću koja imaju averziju od tjelesne aktivnosti. Često su prisutni i deformiteti donjih udova i ortopedski problemi koji su rezultat preopterećenja lokomotornog sustava radi balastne mase koju djeca nose sa sobom svakodnevno. Cilj tjelesne aktivnosti u djece s pretilošću nije mršavljenje odnosno gubitak tjelesne težine, nego sprečavanje porasta tjelesne težine i gubitak masne mase putem tjelovježbe, kao i razvijanje koordinacije i funkcionalnih sposobnosti koje su bitne za svakodnevni život i zdravlje.