Abstract | Pretilost se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definira kao bolest u kojoj se višak masnog
tkiva nakuplja u tolikoj mjeri da ugrožava zdravlje i svakodnevni život. Zbog raznih utjecaja
(globalizacija, urbanizacija, ubrzani način života, povećani stres) ubrzano se povećava udio onih
koji se bore sa prekomjernom kilažom i pretilosti. Pretilost je bolest izrazito kompleksnog
karaktera koja razvija niz rizika za ostale sustave tijela. Izrazito je bitno dijagnosticirati pretilost u
ranoj fazi. U dijagnostici se koriste antropometrijska mjerenja (cilj utvrđivanje dimenzija
ljudskoga tijela) i to određivanje indeksa tjelesne mase (ITM), opsega struka, omjera opsega struka
i bokova, te analiza sastava tijela. Indeks tjelesne mase predstavlja koeficijent koji prikazuje
uhranjenost, a izračunava se kroz odnos mase (kg) i visine (m) i to na način da se masa podjeli sa
kvadratom visine (kg/m2). Opsegom struka, te opsezima bokova i struka (waist to hip ratio)
otkrivamo o kojem tipu pretilosti se radi, dok mjerenjem kožnih nabora (kaliperom), te mjerenje
bioelektričnom impedancom definiramo sastav tijela. Kardiovaskularne bolesti su bolesti koje
zahvaćaju srce i kardiovaskularni sustav. Predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, te su u
korelaciji sa pretilošću. Hipertenzija je bolest tlaka u krvim žilama, te je šest puta češća u pretilih
nego u ljudi s normalnom tjelesnom težinom. Osim navedenih komplikacija, važno je istaknuti
kolorektalni karcinom, karcinom endometrija i karcinom dojke kao tumore koji se najčešće javljaju
kod pretilih osoba. Pretilost ima jaku tendenciju utjecaja i na hormonski sustav, razvojem
metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa II., te izaziva radnu onesposobljenost i kroničnu bolest
zbog osteoartritisa. Respiratorni, urogenitalni i gastrointestinalni sustavi su također pogođeni zbog
pretilosti. Prevencija pretilosti uključuje pravilnu i uravnoteženu prehranu, te tjelesnu aktivnost.
World Health Organization izdao je jasne upute koliko je tjelesne aktivnosti potrebno u tjednu
ljudima u dobi od 18. do 64. |