Abstract (english) | Placebo is the use of the substance or procedure without specific activity for the condition that is trying to be healed. In
medicine, benefits of placebo effect are used since 1985 and 1978 placebo effect was first scientifically confirmed. It was
found that placebo induced analgesia depends on the release of endogenous opiates in the brain and that the placebo effect
can be undone using the opiates antagonist naloxone. Functional magnetic resonance imaging of the brain showed
that placebo analgesia was obtained regarding the activation and increased functional relationship between ant. cingulate,
prefrontal, orbitofrontal, and insular cortex, nucleus accumlens, amygdala, periaqueduktalne gray matter and spinal
cord. Placebo also facilitates descending inhibition of nociceptive reflexes through periacvaeductal gray substance.
Placebo effect can be achieved in several ways: by using pharmacological preparations or simulation of operating or
other procedures. This phenomenon is associated with perception and expectation of the patient. To achieve the effect of
placebo it is essential degree of the suggestions of the person who prescribe a placebo, and the degree of belief of the person
receiving the placebo. Expected effect of placebo is to achieve the same effect as the right remedy. Achieved placebo effect
depends on the way of presentation. If a substance is presented as harmful, it may cause harmful effects, called »nocebo«
effect. Placebo effect is not equal in all patients, same as the real effect of the drug is not always equal in all patients. Application
of placebo in terms of analgesia will cause a positive response in 35% of patients. Almost the same percentage
(36%) of patients will respond to treatment with morphine in medium doses (6–8 mg). Therefore, one should remember
that response to placebo does not mean that a person simulates the pain and then it is unethical to withhold the correct
treatment especially in light of findings that the prefrontal cortex is activated expecting liberation of pain and how this
action reduce activities in brain regions responsible for sensation of pain (thalamus, somatosensory cortex and other
parts of the cortex). However, the use of placebos is ethically, legally and morally very dubious. The basis for the placebo
effect is deception. It undermines honest relationship and trust between doctor and patient which is extremely important
for successful treatment. Consciously giving placebos to patients for a condition that can be adequately treated, with prejudice
the right of patients to the best care possible, opens up many bioethical issues. Despite all the current knowledge
level, placebo effect remains still a scientific mystery. |
Abstract (croatian) | Placebo je upotreba tvari ili primjena postupka bez specifične aktivnosti za stanje koje se pokušava liječiti. Učinak
placeba u medicini je bio znanstveno dokazan 1978. g. Pronađeno je da analgezija uzrokovana placebom ovisi o otpuštanju
endogenih opijata u mozgu i da se placebo učinak može poništiti upotrebom naloksona (antagonist opijata). Funkcionalna
magnetska rezonanca mozga pokazala je da se placebo analgezija održava poradi aktivacije i pojačanog međusobnog
funkcioniranja između određenih dijelova mozga (anterior cingulata, prefrontalni, orbitofrontalni i insularni
korteks, nucleus accumlens, amygdala, periaqueduktalna siva masa i leđna moždina. Placebo tako|er olakšava descendentnu
inhibiciju nociceptivnih refleksa kroz periaquaeduktalnu sivu supstancu. Placebo učinak se može dobiti na više
načina: upotrebom farmakoloških preparata ili simulacijom određenih postupaka. Taj fenomen je povezan s percepcijom
i isčekivanjem pacijenta. Važan je i stupanj sugestije osobe koja propisuje placebo kao i stupanj vjerovanja osobe
koja prima placebo. Očekivani učinak placeba je dostići učinak pravog lijeka. Placebo učinak ovisi o načinu prezentacije.
Ako se tvar prezentira kao štetna, ona može prouzročiti štetne učinke, tzv. »nocebo« učinak. Placebo učinak nije isti u
svih pacijenata,baš kao što ni učinak pravih lijekova nije isti u svih pacijenata. Aplikacija placeba u analgetske svrhe
daje pozitivan učinak u oko 35% pacijenata. Gotovo isti postotak (36%) pacijenata }e odgovoriti na dozu morfija od 6–8
mg. Stoga, treba zapamtiti da odgovor na placebo ne znači da osoba simulira bol i neetično je ne primijeniti pravi lijek
posebice u svjetlu saznanja da se prefrontalni korteks aktivira u isčekivanju oslobo|enja od boli. Ta aktivacija smanjuje
aktivnost u regijama mozga odgovornima za osjećaj boli (talamus, somatosenzorni dio korteksa). Ipak, upotreba placeba
je etično, zakonski i moralno vrlo dubiozna. Osnova placeba je obmana. Ona potkopava pošteni odnos i povjerenje
između doktora i pacijenta koji je izuzetno važan za uspješno liječenje. Svjesna primjena placeba u pacijenata čije stanje
se može adekvatno liječiti s oduzimanjem prava pacijenta na najbolje mogu}e liječenje otvaramnoga bioetička pitanja. S
znanstvene strane, bez obzira na sadašnji nivo znanja, placebo i njegovi učinci ostaju znanstvena misterija. |