Alkoholizam se odnosi na svaku konzumaciju alkohola koja negativno utječe na psihičko i fizičko zdravlje pojedinca. Kronična je i recidivirajuća bolest, sve češća u mlađoj populaciji. Poznati komorbiditet alkoholizmu je depresija. Depresija je sekundarno stanje, odnosno posljedica alkoholizma. Zlouporaba alkohola povezana je s težom kliničkom slike depresije. Cilj rada je ispitati učestalost depresije kao komorbiditeta u osoba koje se liječe radi ovisnosti o alkoholu, te ispitati odnos komorbiditeta i sociodemografskih obilježja i korištenih mjera liječenja. Ispitanici i metode: u istraživanju je sudjelovao 481 ispitanik. Rad je o bolesnicima koji su liječeni na Klinici za psihijatriju KBC Rijeka. Metoda istraživanja je retrospektivna. Prikupljeni podaci uključivali su dob, spol, radni status, komorbidne psihijatrijske dijagnoze, te učestalost hospitalizacija i ambulantnih pregleda. Analiza podataka napravljena je za 445 osoba s nekom od dijagnoza iz spektra alkoholizma, u rasponu od F10.0 do F10.7. Raspon dobi ispitanika je između 23 i 83 godine, a prosječna dob 54,6 godina. Rezultati: Bolničko liječenje prisutno je kod 34,3% muškaraca i 40% žena. Prisustvo bolničkoga liječenja ne razlikuje se statistički značajno s obzirom na spol. Svaka druga žena (51,2%) ima barem jedan dolazak u dnevno-bolnički program u odnosu na svakog trećeg muškarca (35%). Žene imaju statistički značajno veći broj dolazaka u dnevno-bolničke programe u odnosu na muškarce. Najučestalija dijagnoza je srednje teška depresivna epizoda koja je prisutna kod 41,8% bolesnika. Zaključak: Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da je depresija kao komorbiditet alkoholizmu češća kod žena nego kod muškaraca. Ispitanici koji imaju depresiju u komorbiditetu s alkoholizmom ne razlikuju se prema dobi, te obrazovnom i radnom statusu u odnosu na ispitanike bez depresije u komorbiditetu. Žene s dijagnozom depresivnog poremećaja imaju zabilježeno više dolazaka u dnevno – bolničke programe, u odnosu na muškarce.