U kliničkoj praksi za liječenje reakcija preosjetljivosti tipa I (neposredne ili anafilaktičke preosjetljivosti) najčešće se upotrebljavaju antihistaminici za sistemsku primjenu (ATK R06). Oni smanjuju ili blokiraju djelovanje histamina kompetitivnim vezanjem za H1- receptor. Za praćenje sigurnosti primjene antihistaminika, ali i ostalih lijekova te njihovih nuspojava važan je sustav farmakovigilancije. U Republici Hrvatskoj nadležna institucija za farmakovigilanciju je Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Svrha ovog rada bila je analiza prijava sumnji na nuspojave antihistaminika za sistemsku primjenu (ATK R06) koje su zaprimljene u HALMED u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2017. godine. Od ukupno 161 prijave sumnji na nuspojave najveći broj prijavljen je od strane liječnika i ljekarnika za pacijente ženskog spola te dobnu skupinu od 18 do 44 godine. Od 372 utvrđene nuspojave antihistaminika za sistemsku primjenu najviše ih je zabilježeno za organski sustav (SOC) Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene, SOC Poremećaji živčanog sustava te SOC Ozljede, trovanja i proceduralne komplikacije, a somnolencija i glavobolja su najčešće od njih. 26, 1 % nuspojava antihistaminika za sistemsku primjenu ocijenjeno je kao ozbiljne, a najučestalije od njih su pokušaj samoubojstva i namjerno predoziranje primjenom loratadina ili desloratadina. Najveći broj neočekivanih nuspojava zabilježen je za loratadin, desloratadin i feksofenadin. U navedenom razdoblju, sigurnosni signal antihistaminika za sistemsku primjenu (ATK R06) nije detektiran. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem u skladu su s prethodno zabilježenim podacima iz europske (EudraVigilance) i svjetske (VigiAccess) baze nuspojava.