| Abstract | Svi veliki zdravstveni sustavi, tako i KBC Split, su veliki proizvođači medicinskog opasnog otpada čiji je jedan segment infektivni otpad, budući da proizvodi više od 200 kilograma istog tijekom jedne godine. Zbrinjavanje infektivnog otpada podrazumijeva razvrstavanje na mjestu nastanka, prikupljanje, pakiranje, vođenje očevidnika, predobrađivanje, prijevoz i higijensku
dispoziciju na način da se spriječi rizik od bolničkih infekcija, profesionalnog oboljenja i onečišćenja čovjekovog okoliša. Zbrinjavanje infektivnog otpada nekad je bio izazov za prikupljanje i zbrinjavanje, dok je danas, zakonima i zakonskim aktima, cijeli ciklus reguliran i siguran. Iznimno visoka cijena zbrinjavanja istog čini veliku stavku u budžetu svake ustanove, te se danas posebna pozornost poklanja pravilnom prikupljanju infektivnog otpada na mjestu nastanka, odnosno uz krevet bolesnika. KBC Split, na oba lokaliteta Firulama i Križinama, je u razdoblju 2009. -2016. godine proizveo 1118,98 tona infektivnog otpada. Najveće količine infektivnog otpada generirane su tijekom 2008. (176,00 t) i 2009. godine (161,755 t), a najmanje 2015. (46,825 t). Količine su varirale od godine do godine zbog različitih razloga kao što su neselektivno prikupljanje infektivnog otpada, zamjena višekratnih materijala jednokratnim, edukacija osoblja i slično. U 2016. godini dnevne količine infektivnog otpada po krevetu bolesnika iznosile su 0,14 kg dok je tijekom 2008. godini ta količina bila znatno veća i iznosila je 0,31 kg po krevetu
bolesnika dnevno. Prosječno dnevno se u KBC-u Split proizvodilo tijekom ovih devet godina 0,2 kg dnevno po jednoj bolesničkoj postelji. U 2016. godini je u KBC Split generirano 1003970 kg otpada svih kategorija, dok je samo infektivni otpad iznosio 86009 kg, što je 8,865% od ukupne količine otpada i u granicama je svjetskih trendova generiranja infektivnog otpada. Sustavnom edukacijom i podizanjem svjesnosti o mogućim štetnim učincima lošeg zbrinjavanja otpada, svi zdravstveni i nezdravstveni djelatnici koji sudjeluju u cijelom procesu trebaju prolaziti formalne i neformalne edukacije kako bi što učinkovitije i sigurnije odvajali otpad iz razloga da bi količine infektivnog otpada bile što manje i adekvatno zbrinute u za to predviđenu ambalažu. |
| Abstract (english) | All major healthcare facilities, including UHC Split, produce large amounts of medically
hazardous waste, one segment of which is infectious waste, since each of them produces more
than 200 kilograms of that waste in one year. Infectious waste disposal includes classification
on the premises, collecting, packaging, records keeping, pre-processing, transport and
hygienic disposal in order to prevent the risk of hospital infections, occupational diseases and
environmental contamination. Infectious waste disposal used to be a collecting and disposing
challenge, whereas today the entire cycle is safe and regulated through the laws and legal acts.
The exceptionally high cost of the disposal is a big item in the budget of each institution, and
today, the special attention is paid to the proper collection of infectious waste at the place of
its production, meaning the patient's bedside. UHC Split, at both of its locations Firule and
Križine, produced 1118.98 tons of infectious waste during 2009-2016 period. The largest
quantities of infectious waste were generated during 2008 (176.00 t) and 2009 (161.755 t),
and the smallest in 2015 (46.825 t). Quantities varied from year to year due to various reasons
such as non-selective infectious waste collecting, replacing of reusable materials with singleuse
ones, staff training, and so on.
In 2016, the daily amount of infectious waste per patient was 0.14 kg, while in 2008, this
amount was significantly higher and amounted to 0.31 kg for a patient per day. UHC Split
produced 0.2 kg per day for single patient during those nine years. In 2016, 1003970 kg of
waste of all categories was generated in UHC Split, while the infectious waste only amounted
to 86009 kg, which is 8.865% of the total amount of waste and falls within the limits of world
trends in the infectious waste production.
By systematically educating and raising awareness of the potential adverse effects of poor
waste management, all health and non-health workers who participate in the whole process
should undergo formal and informal education in order to separate the waste efficiently and to
safely make the amounts of infectious waste as small as possible and adequately disposed of
in the proper packages. |
