| Abstract | Razvoj sestrinstva kroz povijest u svim zemljama u svijetu uvjetovan je mnogim čimbenicima, ali u najvećoj mjeri razvojem znanosti i tehnologije, društvenim zbivanjima, odnosima u društvu općenito te sustavom vrijednosti koje društvo formalno ili neformalno promiče kao i mogućnostima i kvalitetom međunarodne suradnje i komunikacije. Sestrinstvo i danas, pod utjecajem navedenih čimbenika, doživljava stalni razvoj i promjene. Profesionalna sestrinska skrb, s naglaskom na individualiziranu/personaliziranu skrb, obuhvaća spoznajna i kulturološki naučena ponašanja koja omogućuju pojedincu, obitelji i zajednici da poboljšaju ili očuvaju zdravlje. Zdravstvena njega utemeljena na dokazima označava promišljen i metodički pristup u postupku donošenja sestrinskih odluka i definira se kao savjesna, jasna i kritička primjena najboljeg znanstvenog dokaza u donošenju odluka o skrbi za pojedinog bolesnika. Metodologija sestrinstva utemeljenog na dokazima objedinjuje traženje znanstvenih činjenica/dokaza dobivenih znanstvenim istraživanjima, sažimanje dokaza, kritičku prosudbu, odabir najboljeg ili najprimjenjivijeg dokaza te njegovu primjenu u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Potrebne vještine za prakticiranje sestrinstva utemeljenog na dokazima uključuju: poznavanje informacijskih tijekova, oblikovanje strategije traženja dokaza, lociranje izvora dokaza, selekciju nađenih informacija, analizu i interpretaciju dokaza, procjenu njihove primjenjivosti i njihovo postavljanje u okvire drugih informacija i procjena potrebnih za rješavanje problema (kliničko iskustvo, želje i stavovi bolesnika i sl.).
Cilj ovog diplomskog rada je ukazati na postojeće prepreke za provođenje zdravstvene njege utemeljene na dokazima u kliničkoj praksi, u sustavu zdravstva Republike Hrvatske. Ukazivanjem na postojeće prepreke, odnosno osvještavanjem njihovog postojanja, pružila bi se mogućnost za njihovo uklanjanje, što bi otvorilo put daleko kvalitetnijem prakticiranju zdravstvene njege. Krajnji rezultat bi bio veće zadovoljstvo bolesnika, zadovoljstvo medicinskih sestara, bolji ishodi liječenja i u konačnici bi sve bilo financijski isplativije za zdravstveni sustav države. |
| Abstract (english) | The development of nursing through history and in all countries in the world is conditioned by many factors, but to a large extent by the development of science and technology, social events and relationships in society in general and the system of values that society promotes formally or informally as well as the possibilities and the quality of international cooperation and communication. Nursing today, under the influence of the mentioned factors, experiences constant development and change. Professional nursing care, with an emphasis on individualized care, encompasses cognitive and culturally learned behaviors that enable an individual, family, and community to improve or maintain their health status. Evidence-based healthcare means a deliberate and methodical approach to nurses decision making, and is defined as the conscientious, clear and critical application of the best scientific evidence in deciding on the care of each individual patient. The evidence-based nursing methodology combines information retrieval, critical judgment, information compression, and application of information in everyday clinical practice, as well as assessment of clinical decision outcomes. Evidence-based skill practice skills required include: knowledge of information flows, design of information retrieval strategy, location of information sources, selection of information found, analysis and interpretation of information, assessment of their applicability and their placement in the framework of other information necessary for solving problems (clinical experience, wishes and attitudes of patient).
The aim of this graduate thesis is to point out the existing barriers to the implementation of health care based on evidence in clinical practice, in the health system of the Republic of Croatia. Pointing to the existing obstacles, or raising awareness of their existence, would provide an opportunity for their removal, which would open the way to a far better quality of practicing health care. The end result would be greater patient satisfaction, nursing satisfaction, better treatment outcomes and ultimately would be all financially more cost-effective for the health system of the state. |
