Alergija na kravlje mlijeko najčešća je alergija u dječjoj dobi, obuhvaća oko 2% djece mlađe od 2 godine. „Zlatnim standardom“ u dijagnostici smatra se ekspozicijski pokus. Međutim, ekspozicijski pokus se kod određenog broja djece ne provede, već se dijagnoza postavlja samo na temelju kliničke slike i povoljnog odgovora na eliminacijsku dijetu. Cilj ovog rada bio je potvrditi važnost ekspozicijskog pokusa u dijagnostici alergije na kravlje mlijeko. Ovo retrospektivno istraživanje obuhvatilo je dojenčad koja je u razdoblju od siječnja 2010. do prosinca 2013. bila liječena u službi Zavoda za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu KBC-a Zagreb zbog postavljene sumnje na alergiju na kravlje mlijeko. Izdvojena je podskupina od 36 djece (18 djevojčica i 18 dječaka), kod kojih je proveden ekspozicijski pokus. Analizirali su se dob pojave simptoma, vodeći simptomi, utjecaj pozitivne obiteljske anamneze na ishod ekspozicijskog pokusa, rezultati laboratorijskih pretraga i eliminacijske dijete i rezultati ekspozicijskog pokusa. Podaci su obrađeni metodama deskriptivne statistike i 2 „Fisher exact“ testom, a kao razina značajnosti određen je p <0,05. Medijan dobi u kojoj je postavljena sumnja na alergiju na kravlje mlijeko bio je 2.75 mjeseci (raspon0.5-10.5). Ekspozicijski pokus bio je pozitivan u 17/36 pacijenata. Statističkom analizom nije utvrđena povezanost pozitivne obiteljske anamneze i rezultata ekspozicijskog pokusa. Ovo je istraživanje pokazalo da je više od polovine djece imalo netočno postavljenu dijagnozu samo na temelju kliničke slike. Bez potvrde dijagnoze ekspozicijskim pokusom, i ta bi djeca neopravdano nastavila prehranu dijetalnim pripravcima, što je nepotreban trošak za zdravstveni sustav i nepotrebno opterećenje samoj obitelji.