Malarija je febrilna bolest, najčešća u tropskim i subtropskim krajevima svijeta. Može se naći i u drugim dijelovima svijeta, no tada se viđa u putnika ili u imigranata koji dolaze iz endemskih područja u kojima je infekcija prisutna. Malariju kod ljudi uzrokuje pet vrsta parazita roda Plasmodium, a kojeg prenosi komarac Anopheles. Malarije je bilo i u Europi, ujedno i u Hrvatskoj, no upotrebom pesticida i drugim epidemiološkim mjerama ista je iskorijenjena. Dijagnostika malarije bazira se na nalazu uzročnika u krvi, a značajna je jako i epideimološka anamneza uzeta od pacijenta. I danas je kao zlatni standard u dijagnostici malarije svjetlosna mikroskopija bojenog mikroskopskog preparata krvi prilikom čega se najčešće koristi bojanje po Giemsi. Za isto je iznimno važno educirano laboratorijsko osoblje. Zbog najviše ekonomskih razloga, osoblje u mikroskopskoj dijagnostici malarije često je puno bolje osposobljeno u zemljama gdje je malarija endemska, nego u krajevima neendemskim za ovu bolest. Uz mikroskopsku dijagnostiku malarije brzi test detekcije antigena i molekularna detekcija polimeraza lančanom reakcijom (PCR) sve više postaju dio rutinske dijagnostike ove infekcije. Metode fluorescentne mikroskopije antigena i izotemalne amplifikacije također se često koriste. Sa širom upotrebom istih, njihova cijena bi trebala postati niža te na taj način te metode i dostupnije u zemljama s limitiranim financijskim sredstvima.