Uvod: Nakon posljednje analize epidemioloških i kliničkih podataka o HCV infekciji iz 2016. godine došlo je do velikih promjena u paradigmi liječenja. Uklonjene su restrikcije vezane uz uznapredovali stadij fibroze jetre, a broj liječenih se utrostručio. S obzirom na ohrabrujuće činjenice u mogućnostima liječenja napravljena je nova analiza, koja će peciznije usmjeriti prioritete i alokaciju resursa za provedbu nacionalnog akcijskog plana za eliminaciju hepatitisa C. Metode: Opsežan pregled literature i razgovori s hrvatskim stručnjacima korišteni su za identificiranje epidemioloških čimbenika koji definiraju opterećenje bolešću uzrokovanom virusom hepatitisa C u Hrvatskoj. Dobiveni podatci korišteni su u postojećem matematičkom modelu za procjenu opterećenja bolešću uzrokovanom HCV-om (engl. HCV disease burden model), kako bi se procijenio učinak povećanih stopa probira (engl. screening) i zacrtao putokaz potrebnih koraka za dostizanje globalnih ciljeva Strategije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za eliminaciju hepatitisa C. Rezultati: Postizanje ciljeva SZO-a značilo bi redukciju HCV viremičnih slučajeva na 4.000 u 2030. uz sprječavanje 500 smrtnih ishoda uzrokovanih bolestima jetre i 680 slučajeva hepatocelularnog karcinoma i dekompenzirane ciroze u razdoblju od 2015. do 2030., za koje se procjenjuje da bi nastali uz sadašnju razinu probira i kliničku praksu. Prema upotrijebljenom matematičkom modelu to bi zahtijevalo povećanje broja testiranja na 250.000 osoba godišnje, kako bi se godišnje dijagnosticiralo i liječilo 1.500 pacijenata. Zaključak: Eliminacija virusnih hepatitisa kompleksan je proces koji zahtijeva koordinirane aktivnosti i suradnju između medicinskih stručnjaka, državne politike, donositelja odluka i pružatelja zdravstvenog osiguranja. Povećanje opsega probirnog testiranja bit će ključno za postizanje ciljeva SZO-a u Hrvatskoj.