Bicikl je vozilo na dva kotača koje se pogoni snagom vozača i jedno je od najčešće korištenih prometala. Biciklisti, uz motorna vozila i pješake, sudjeluju u prometu te su skloni biti sudionicima prometnih nesreća. Godišnje se na hrvatskim prometnicama dogodi prosječno 37 000 prometnih nesreća, a 370 ljudi izgubi život. U prometnim nesrećama godišnje sudjeluje oko 500 biciklista, a 20 ih smrtno strada. Najugroženije skupine su djeca i mladi u dobi od 15 do 24 godina te osobe starije od 65 godina. Hrvatska se nalazi na visokom 4. mjestu po broju poginulih biciklista na milijun stanovnika među zemljama članicama Europske unije. Od svih ozljeda koje biciklisti zadobiju u prometnoj nesreći najčešća je ozljeda glave, a ona je ujedno i najčešći uzrok smrti. Kod smrtno stradalih biciklista često su zahvaćene sve regije tijela: glava, vrat, prsni koš, abdomen, zdjelica i udovi. Starija životna dob i prisutnost kroničnih bolesti povećavaju rizik od smrti kao posljedicu blage traume. Rizični čimbenici za nastanak prometnih nesreća su neprilagođena brzina kretanja vozila, nedovoljno iskustvo i nepoštivanje prometnih pravila te vožnja pod utjecajem alkohola. Alkohol nedvojbeno pridonosi učestalosti prometnih nesreća jer utječe na koordinaciju pokreta i dovodi do smetnji osjetila. U ispitivanom uzorku obrađeno je 116 smrtno stradalih biciklista obduciranih na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku od 2000. do 2019. godine. Analizirana je njihova dobna i spolna struktura, okolnosti prometne nesreće, vrste zadobivenih ozljeda te rezultati analize alkohola u krvi. Najviše smrtno stradalih biciklista bilo je muškog spola i starije od 70 godina. Višestruke ozljede i ozljede glave bile su uzrokom smrti najviše biciklista te ih je najviše stradalo prilikom naleta osobnog vozila.