Neutropenijska vrućica je po život opasno stanje koje se javlja tijekom liječenja hematoloških malignih bolesti. Kao klinički entitet određena je pojavom vrućice čija vrijednost u jednom mjerenju iznosi ≥ 38,3 °C ili kontinuiranih 38,0 °C tijekom jednog sata. Također, određena je brojem neutrofila manjim od 1,5 x 109 /L. To je komplikacija koja zahvaća sve dobne skupine bolesnika koji se liječe od hematoloških malignih bolesti. Neki od rizičnih faktora koji povećavaju vjerojatnost razvijanja neutropenijske vrućice su uznapredovala dob, loš klinički status, prisutnost komorbiditeta, akutna mijeloična leukemija i mijeloproliferativni sindrom kao podležeće bolesti te broj neutrofila manji od 0,5 x 109 /L dulji od sedam dana. Klinička slika takve komplikacije je diskretna i utišana. Morbiditet iznosi 10–30 %, a u teško neutropeničnih bolesnika sa sepsom i brojnim komorbiditetima iznosi 50 %. Rizik u kojem se takvi bolesnici nalaze može se stratificirati u kategorije, kako bi se olakšala anticipacija ove komplikacije i njeno liječenje. Koristi se nekoliko alata, od kojih su najčešće korišteni MASCC-ov (Međunarodno udruženje za potpomognutu skrb za rak, prema eng. Multinational Association for Supportive Care in Cancer) bodovni sustav, CISNE (klinički indeks stabilne neutropenijske vrućice, prema eng. Clinical Index of Stable Febrile Neutropenia) bodovni sustav i AJMC-ove (Američki časopis o kontroliranoj skrbi, prema eng. American Journal of Managed Care) smjernice, a od kliničkih parametara apsolutni broj neutrofila. Neutropenijska vrućica je vrlo ozbiljan poremećaj, no nije nužno smrtonosna. Postoje određeni režimi kemo- i imunoprofilakse koji se mogu primijeniti kako bi se smanjila vjerojatnost nastupanja te komplikacije. Liječenje se sastoji od primjenjivanja antibiotika širokog spektra u obliku monoterapije, a modificira se prema antibiogramu iz dostupnog sijela infekcija. Na umu treba imati infekcije gljivama, ako nakon antibiotske terapije nema poboljšanja.