U svrhu poboljšanja perinatalnih ishoda i snižavanja perinatalne smrtnosti u većini razvijenih zemalja je prihvaćen model regionalne organizacije perinatalne zaštite prema stručno definiranim razinama. Prema ovakvoj organizaciji bi u rodilištima I. razine rađale trudnice bez patologije u trudnoći, u rodilištima II. razine bi se uz zdrave trudnice zbrinjavale i trudnice s blažom patološkom trudnoćom, a u rodilištima III. razine trudnice s najtežom maternalnom i fetalnom/novorođenačkom patologijom. U hrvatskom zdravstvenom sustavu ovakav organizacijski model službeno nije uspostavljen iako ga naši perinatolozi predlažu dulje od tri desetljeća. Budući da se perinatalna smrtnost smatra najvažnijim pokazateljem kvalitete perinatalne zaštite, ovo je istraživanje provedeno u svrhu procjene potrebe za reorganizacijom i primjenom svjetski stručno prihvaćenog modela regionalizacije. I na europskoj razini se, u svrhu ocjene kvalitete perinatalne zaštite europskih zemalja, provode analize perinatalne smrtnosti u okviru Euro-Peristat projekta od 1999. godine. Hrvatska se EuroPeristat projektu priključila 2016. godine. Cilj rada je tijekom 10-godišnjeg razdoblja (2008. - 2017. godina) utvrditi razlike u perinatalnoj smrtnosti prema porodnoj težini i trajanju trudnoće rođenih između dvije skupine rodilišta: rodilišta koja pripadaju kliničkim bolničkim centrima ili kliničkim rodilištima i svih ostalih rodilišta. Pokazatelji za Hrvatsku uspoređeni su s drugim europskim zemljama sudionicama Euro-Peristat projekta. Metode: Iz rodilišnih podataka - prijava poroda i perinatalnih smrti dostavljenih Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo izračunate su stope perinatalne smrtnosti i njenih sastavnica - mrtvorođenja i rane neonatalne smrtnosti, prema težinskim i gestacijskim podskupinama za dvije rodilišne skupine. U analizi su korištene deskriptivne epidemiološke metode i hi kvadrat test za utvrđivanje statističke značajnosti razlika između uspoređenih rodilišnih skupina. Rezultati: Između dvije rodilišne skupine su utvrđene statistički značajne razlike u prosječnoj stopi i kretanju perinatalne smrtnosti. Raspon stope prosječne perinatalne smrtnosti kod kliničkih rodilišta bio je od 18,2 do 524,9/1.000 rođenih, a kod ostalih rodilišta od 26,9 do 764,7/1.000 rođenih. Prosječna stopa fetalne smrtnosti se također razlikovala ovisno o gestacijskim i dobnim podskupinama, raspon kod kliničkih rodilišta je bio od 13,3 do 230,2/1.000 rođenih, a raspon kod ostalih rodilišta od 21,4 do 459,2/1.000 rođenih. I prosječna stopa rane neonatalne smrtnosti se razlikovala ovisno o gestacijskim i dobnim skupinama, raspon kod kliničkih rodilišta je bio od 5,8 do 382,5/1.000 živorođenih, a raspon kod ostalih rodilišta od 7,4 do 570,5/1.000 živorođenih. Zaključci: Provedenim vrednovanjem organizacije perinatalne zaštite temeljem analize perinatalne smrtnosti i njenih sastavnica utvrđeno je da postoje značajne razlike između kliničkih i ostalih rodilišta. Značajna razlika u proporcijama i smrtnosti rođenih izrazito niske porodne težine i kratkog trajanja trudnoće između dvije skupine rodilišta upućuje na to da se neformalno primjenjuje model regionalne organizacije sa zbrinjavanjem patoloških trudnoća u klinikama/kliničkim centrima. Međutim, visoka smrtnost u obje rodilišne skupine u odnosu na većinu europskih zemalja ukazuje na druge potencijalne uzroke. U svrhu njihova otkrivanja i postizanja boljih perinatalnih ishoda i smanjenja smrtnosti potrebno je u svakom rodilištu provesti analizu dostupnosti ljudskih resursa i opreme kao i procjenu pridržavanja međunarodno prihvaćenih porodničarskih i neonatoloških smjernica dobre kliničke prakse. Osim toga, potrebno je procijeniti i kvalitetu antenatalne zaštite, jer perinatalni ishod ovisi i o pravovremenom prepoznavanju i upućivanju rizičnih trudnica na zbrinjavanje u odgovarajuće centre.