| Abstract | Prenatalna medicina u smislu probira genetičkih anomalija fetusa nastala je 60-ih godina prošlog stoljeća. U 21. stoljeću, s razvojem tehnologija napredne i brze analize genoma, kao što su kromosomalni microarray te sekvenciranje genoma sljedeće generacije (NGS), prenatalna dijagnostika proširila se s najčešćih aneuploidija na detekciju i brojnih drugih strukturalnih kromosomskih anomalija (povećanje broja kopija gena, delecije, duplikacije), kao i monogenskih bolesti. Osim klasičnih invazivnih tehnika (biopsija korionskih resica, amniocenteza) kojima se prikupljaju stanice za citogenetičku i genomsku analizu, danas je moguće neinvazivno probirno analizirati genom fetusa putem analize slobodne DNA (engl. cell-free DNA) izolirane iz krvi majke. S obzirom na svoju relativno veliku točnost, jednostavnost i mogućnost rane primjene, izgledno je da će ovakvo neinvazivno testiranje zamijeniti klasični probir u prvom tromjesečju koji je kombinirao biokemijske i fetalne ultrazvučne parametre, dočim je u nekim državama EU već uvedeno kao nacionalno podržana probirna metoda za najčešće aneuploidije. Stoga nema sumnje da će neinvazivni probir analizom cfDNA, zajedno uz korištenje modernih tehnologija sekvenciranja zasigurno sve više postati dijagnostički iskoristiv u prenatalnoj medicini. Ipak, problem možda leži u analizi genomskih podataka gdje se katkad detektiraju neobjašnjive promjene u slijedu nukleotida za koje je klinička signifikantnost nepoznata i još ne postoji jasno definiran postupnik kliničkog djelovanja nakon takvih podataka. Cilj ovog preglednog rada je iz različitih izvora, kliničkih
podataka, preglednih članaka, te meta-analize izložiti koherentan pregled suvremenih metoda molekularne dijagnostike u prenatalnoj medicini, primjenjivih u invazivnim i novijim neinvazivnim postupcima. Budući da se recentno događa porast prevalencije neinvazivnih prenatalnih probira, naglasak rada je na njihovim principima i kliničkim postupcima. Istaknute su prednosti i mane korištenja metoda probira te analitičke mogućnosti pojedinih molekularnih metoda, s krajnjim kritičkim osvrtom i konceptualizacijom budućnosti ovakvih postupaka. |
| Abstract (english) | Prenatal medicine, in terms of screening for fetal genetic anomalies, originates from the 60s of the last century. In the 21st century, with the development of advanced and rapid genome analysis technologies, such as chromosomal microarray and next-generation genome sequencing (NGS), prenatal diagnostics has expanded from the most common aneuploidies to
the detection of many other structural chromosomal abnormalities (DNA copy number variations, deletions, duplications) as well as monogenic diseases. In addition to the classical invasive techniques (chorionic villus sampling, amniocentesis) that collect cells for cytogenetic and genomic analysis, today it is possible to screen the fetal genome for abnormalities noninvasively by analyzing fetal cell-free DNA isolated from the mother's blood. Given its relatively high accuracy, simplicity and possibility for early application during pregnancy, it is likely that such non-invasive testing will replace conventional first-trimester combined screening using biochemical and fetal ultrasound parameters, while in some EU countries it has already been introduced as a nationally supported screening method for common aneuploidies. Therefore, there is no doubt that non-invasive screening by cfDNA analysis, together with the use of modern sequencing technologies, will certainly become more diagnostically useful in prenatal medicine, yet the problem may lie in genomic data analysis where unexplained changes in nucleotide sequence are sometimes detected, with unknown clinical significance, and there is no clearly defined procedure for clinical action after receiving such data. The aim of this review paper is to present a coherent overview of modern methods of molecular diagnostics in prenatal medicine, applicable in invasive and recent non-invasive procedures, from various sources, clinical data, review articles, and meta-analysis. Since the prevalence of noninvasive prenatal screenings has been expanding recently, the emphasis of the work lies on their principles and clinical procedures. The advantages and disadvantages of using genomic screening methods and the analytical possibilities of individual molecular
methods are highlighted, with the ultimate critical review and conceptualization of the future of such procedures. |
