| Abstract | Opći cilj je ispitati antropometrijske osobine i sastav tijela, motoričke sposobnosti, zdrave životne navike i njihovu povezanost sa samopoštovanjem među studentima medicine na prve dvije godine. -----
Ispitanici i metode: U istraživanju su sudjelovale tri generacije studenata odnosno ukupno 1186 prvostupnika i studenata medicine u prvoj i drugoj godini, a konačno su prikupljeni i analizirani podatci od 941 studenata medicine. Metodom anketiranja analizirani su životni stil koji promiče zdravlje, razina tjelesne aktivnosti te samopoštovanje, dok su odgovarajućim mjernim postupcima utvrđene antropometrijske osobine i sastav tijela te motoričke sposobnosti. Anketiranje svih ispitivanih skupina provedeno je tijekom ljetnog semestra, između ožujka i svibnja 2014, odnosno 2015. godine. -----
Rezultatima su analizirani podatci od 941 studenata medicine, čime je ukupna stopa odgovora bila 79% (mladići 80%, djevojke 79%). Ukupni omjer mladića i djevojaka iznosio je 1,73, s 37% mladića i 63% djevojaka. Za potrebe analiza razlika po spolu, parcijalnih koeficijenata korelacije te regresijske analize, iz uzorka su izuzeti studentice i studenti prve godine u zavisnom uzorku (skupina A1). Takav uzorak sačinjen je od 673 studenata od kojih 254 mladića i 429 djevojaka.
Analizom deskriptivnih pokazatelja u motoričkim sposobnostima, studentice i studenti medicine u analiziranom uzorku ostvaruju uglavnom prosječne ili umjereno ispod prosječne vrijednosti rezultata.
Utvrđeno je kako postoje razlike u zdravim životnim navikama, razini tjelesne aktivnosti i samopoštovanju s obzirom na spol. Studentice 1. i 2. godine medicine, više skrbe o međuljudskim odnosima i zdravlju, dok su studenti tjelesno aktivniji i uspješnije se nose sa stresom. Značajne razlike po spolu bilježe se u razini TA i to u kategorijama MET UKUPNO i visoki MET ukupno, pri čemu studenti bilježe više vrijednosti u odnosu na studentice. Studenti medicine u prikazanom uzorku, postižu bolje rezultate u razini samopoštovanja u odnosu na studentice.
Primijećene su značajne razlike među studentima medicine u domenama životnog stila koji promiče zdravlje, s obzirom na godinu studija. Navedene razlike zabilježene su u nezavisnom i zavisnom uzorku u korist studenata druge godine (skupina A2). Nisu zabilježene razlike u razini i vrsti angažmana u tjelesnoj aktivnosti s obzirom na godinu studija, ali su primijećene značajne razlike u varijabli koja opisuje vrijeme provedeno u sjedećem položaju i to u nezavisnom uzorku. Tako, studenti medicine na prvoj godini studija (skupina C1), provode značajno više vremena u sjedećem položaju od studenata druge godine (skupina A2).
Značajne razlike u razini samopoštovanja s obzirom na godinu studija zabilježene su u nezavisnom i zavisnom uzorku, pri čemu studenti druge godine (skupina A2) bilježe višu razinu samopoštovanja u odnosu na studente u ostalim skupinama.
Najveću prediktivnu vrijednost samopoštovanja među studentima medicine oba spola predstavlja domena životnog stila koji promiče zdravlje, „samoodređenje“. Osim toga, kod mladića se još kao prediktor samopoštovanja ističe motorička sposobnost koja opisuje repetitivnu jakost nogu (čučnjevi), a kod djevojaka gibljivost stražnjeg dijela tijela (pretklon u sjedu raznožno), te antropometrijska varijabla, opseg struka (OS), koja je u negativnim relacijama sa samopoštovanjem.
Zaključak: Hipoteza da bolje antropometrijske osobine i motoričke sposobnosti, zdrave životne navike (redovita tjelesna aktivnost, prehrambene navike, briga o zdravlju, međuljudski odnosi, samoodređenje te odgovarajuće nošenje sa stresom) uvjetuju veće samopoštovanje u studenata medicine, je potvrđena. Utvrđene su razlike u zdravim životnim navikama, razini tjelesne aktivnosti i samopoštovanju s obzirom na spol. Također, zabilježene su razlike s obzirom na godinu studiranja, u zdravim životnim navikama i samopoštovanju ali ne i u razini tjelesne aktivnosti. Samoodređenje je najjači prediktor samopoštovanja kod oba spola, te se kod mladića još izdvaja repetitivna jakost nogu a kod djevojaka gibljivost stražnjeg dijela tijela te opseg struka koji je u negativnim relacijama sa samopoštovanjem. |
| Abstract (english) | Aim is to examine the anthropometric characteristics and body composition, motor abilities, healthy lifestyle habits and their connection with self-esteem among the medical students at first two years of study. -----
Subjects and methods: The final number of analysed data includes 941 medical students. Health-promoting lifestyle, level of physical activity and self-esteem were analysed using survey method, while adequate measure procedures were used to determine anthropometric characteristics and body composition as well as motor abilities. -----
Results were used to analyse data of 673 students, of which 254 are young men and 429 are young women.
Female students of first and second year care more about interpersonal relationships and health responsibility, while students maintain a higher level of physical activity and are more successful in dealing with stress. Significant gender differences are noted in the physical activity, where male students score higher results than female students. Male medical students score higher results in self-esteem level compared to female students.
The greatest predictive value of self-esteem amongst both gender of medical students is represented by the domain of the health-promoting lifestyle, self-actualization. -----
Conclusion: Hypothesis that better anthropometric characteristics and motor abilities, healthy lifestyle habits (regular physical activity, dietary habits, health responsibility, interpersonal relationships, self-actualization and stress management) create a condition for greater self-esteem with medical students has been confirmed. |
