Ovim su istraživanjem obuhvaćena sva živorođena novorođenčad porodne težine 500 – 1499 g, rođena u Republici Hrvatskoj od 1.1.1998. – 31.12.1999. godine. Tih je 672 novorođenčadi činilo 0.72% sve živorođene novorođenčadi u tom razdoblju. Za 663 ispitanika je bio poznat ishod liječenja, i njihovo preživljavanje do otpusta iz bolnice je bilo 51.9%. Rano neonatalno je umrlo 37.7%, u neonatalnom je razdoblju umrlo 44.8%, i svi koji su umrli prije otpusta iz bolnice (48.1%) umrli su u dojenačkom razdoblju. Od 672 ispitanika 169 (25.2%) ih je rođeno u rodilištima s neonatalnim ustanovama I. razine, 91 (13.5%) u rodilištima s neonatalnim ustanovama II. razine, i 412 (61.3%) u rodilištima s neonatalnim ustanovama III. razine. Ova raspodjela ispitanika po razinama neonatalnih ustanova rođenja se može uspoređivati s podatcima zemalja Zapadne Europe. Međutim, u usporedbi s regionaliziranom perinatalnom zdravstvenom zaštitom, kakva je razvijena u npr. Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, podatci za Republiku Hrvatsku pokazuju da se razmjerno velik broj takve novorođenčadi rađa uz neonatalne ustanove I. i II. razine, a malen broj uz neonatalne ustanove III. razine. Ovo prvo populacijsko istraživanje preživljavanja novorođenčadi PT 500 – 1499 g do otpusta iz bolnice u Republici Hrvatskoj pokazalo je da je preživljavanje ispitanika bilo niže nego u razvijenijim zemljama. Istraživan je utjecaj stupnja težine bolesti i razine neonatalnih ustanova na preživljavanje ispitanika. Od ukupno 672, iz tog istraživanja je po raznim kriterijima isključeno 134 ispitanika, pa se daljnji rezultati temelje na podatcima skupine od 538 ispitanika. Ova je skupina ispitanika imala prosječnu PT od 1176.7 ± 227.3 g, prosječnu dob trudnoće od 29.5 ± 2.9 navršenih tjedana i prosječan CRIB zbroj 4.86. Od ispitanika ove skupine do otpusta iz bolnice ih je preživjelo 328 (61%), a umrlo 210 (39%). Rano neonatalno je umrlo 28.1%, a neonatalno 35.7% ispitanika. Pokazano je da je CRIB zbroj uspješniji u predikciji preživljavanja ispitanika od porodne težine i dobi trudnoće, što otvara mogućnost primjene CRIB zbroja kao mjere stupnja težine bolesti i za druga istraživanja slične populacije u Hrvatskoj. Preživljavanje ispitanika do otpusta iz bolnice unutar istog razreda CRIB zbroja je bilo manje nego u u drugim istraživanjima. Uspješnost neonatalnih ustanova različitih organizacijskih razina u kojima su ispitanici liječeni većinu vremena od 12. – 72. sata života ili do smrtnog ishoda ukoliko je on nastupio prije, po preživljavanju ispitanika do otpusta iz bolnice je rangirana temeljem nađene smrtnosti i temeljem prema CRIB zbroju standardiziranog omjera smrtnosti. Tim dvama načinima rangiranja neonatalnih ustanova dobiven je isti redoslijed uspješnosti različitih razina neonatalnih ustanova. Najbolje su rangirane neonatalne ustanove III. razine. Neonatalne ustanove II. razine su rangirane bolje nego neonatalne ustanove I. razine, ali su i jedne i duge imale prema CRIB zbroju standardizirani omjer smrtnosti iznadprosječno visok. Uspješnost neonatalnih ustanova različitih razina u kojima su ispitanici liječeni većinu vremena od 12. - 72. sata života ovisno o premještaju iz neonatalnih ustanova uz koje su ispitanici rođeni, po preživljavanju ispitanika do otpusta iz bolnice je rangirana temeljem nađene smrtnosti i temeljem prema CRIB zbroju standardiziranog omjera smrtnosti. Uspješnost neonatalnih ustanova po preživljavanju ispitanika do otpusta iz bolnice je tim dvama načinima različito rangirana. Rangiranjem prema CRIB zbroju standardiziranom omjeru smrtnosti najveće preživljavanje je nađeno za podskupinu ispitanika rođenih i liječenih u neonatalnim ustanovama III. razine, zatim za podskupinu ispitanika rođenih uz neonatalne ustanove I. razine i premještenih u neonatalne ustanove II. razine, ali je tumačenje tog rezultata ograničeno malim brojem ispitanika (N=8). Potom je najbolje preživljavanje nađeno u podskupini ispitanika rođenih uz neonatalne ustanove I. razine premještenih u neonatalne ustanove III. razine, zatim u podskupini ispitanika rođenih uz neonatalne ustanove II. razine i premještenih u neonatalne ustanove III. razine, i zatim u podskupini ispitanika rođenih i liječenih u neonatalnim ustanovama II. razine. Najslabije je rangirana podskupina ispitanika rođenih i liječenih u neonatalnim ustanovama I. razine. Najbolje mogućnosti za liječenje ispitanika imale su neonatalne ustanove III. razine, dok su ispitanici rođeni i liječeni uz neonatalne ustanove I. i II. razine najslabije rangirani. Podskupine ispitanika koje su iz neonatalnih ustanova I. i II. razine premješteni u neonatalne ustanove III. razine su rangirane između te dvije krajnosti. Za ovakvu skupinu bolesnika predlaže se dalje poticati transport «in utero» prema rodilištima s neonatalnim ustanovama III. razine, a za one bolesnike koji se rode u rodilištima s neonatalnim ustanovama I. i II. razine organizirati postnatalni transport u neonatalne ustanove III. razine. Preživljavanje ovakvih bolesnika je najmanje izgledno ukoliko se rode i nastave liječiti u neonatalnim ustanovama I. i II. razine. Također se predlaže uvođenje novog načina izvješćivanja o ishodima ovakvih bolesnika koji će osim dosadašnjih podataka obuhvatiti i podatke potrebne za određivanje CRIB zbroja, da bi se u budućnosti mogle raditi usporedbe ishoda ovakvih ispitanika između pojedinih regija i bolnica, uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog ispitanika uzrokovane stupnjem težine bolesti.