UVOD Mikrobiološka dekontaminacija je dio uobičajene obrade alogenih presadaka srčanih zalistaka. Istraživanja su pokazala da se povišenjem temperature mikrobiološke dekontaminacije može povećati učinkovitost postupka. Ovo istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja mogućih funkcionalnih promjena u tkivu koje nastaju kao posljedica produženog vremena tople ishemije, a koje bi mogle negativno utjecati na strukturu izvanstaničnog matriksa srčanih zalistaka. METODE Srčani zalisci koji su uključeni u ovo istraživanje prema morfološkim i funkcionalnim kriterijima nisu bili prikladni za pohranu u banci kardiovaskularnog tkiva. Nakon kirurške preparacije dijelovi srčanih zalistaka su uronjeni u antibiotsku otopinu koja je sadržavala vakomicin, linkomicin i polimiksin B sulfat. Jedna skupina uzoraka je inkubirana na +37 °C, a druga na +4 °C. Uzorci tkiva su inkubirani tijekom 24 sata. Neposredno prije uranjanja tkiva u antibiotsku otopinu te nakon 6 sati i 24 sata uzeti su uzorci za kulturu fibroblasta, imunohistokemijsku analizu izraženosti MMP-2 i prokolagena tip I. Na početku i kraju pokusa su uzeti uzorci za mikrobiološku analizu. REZULTATI Ukupno je analizirano 20 zalistaka koji su imali prosječno ukupno vrijeme ishemije od 8,4 sata. Prosječne početne vrijednosti kulture fibroblasta bile su 2,45 ± 0,69, prokolagena tipa I (%) 36,5 ± 15,65, a MMP-2 (%) 36 ± 2,71. Postojala je statistički značajna pozitivna povezanost između vremena ishemije i početnih vrijednosti prokolagena tipa I i MMP-2, dok nije pronađena statistički značajna povezanost s vrijednostima kulture fibroblasta. U skupini koja je čuvana na +4 °C, postojala je statistički značajna razlika u vrijednostima kulture fibroblasta između početne i sljedeće točke mjerenja na 6 sati (p=0,018). U skupini koja je čuvana na +37 °C, postojala je statistički značajna razlika u vrijednostima kulture fibroblasta između početne i završne točke mjerenja na 24 sata (p=0,03). U točki mjerenja na 6 sati postojala je razlika između skupina čuvanih na +4 i +37 stupnjeva (p=0,008), nije bilo razlike nakon 24 sata. Nisu postojale statistički značajne promjene kroz vrijeme u vrijednostima prokolagena tipa I i MMP-2. ZAKLJUČAK Rezultati našeg istraživanja ukazuju da povišenje temperature mikrobiološke dekontaminacije s +4 °C na +37 °C ne dovodi do pojačane izraženosti MMP-2. Tijekom ovog istraživanja nije zapažen dodatni negativni utjecaj povišenja temperature na vijabilnost tkiva koja je bila procijenjena metodom kulture fibroblasta. Također, nije zapažen negativni utjecaj na biosintetsku sposobnost stanica srčanih zalistaka za sintezu prokolagena tip I.