| Abstract | Prednji bočni natkoljenični (eng. anterolateral thigh, ALT) režanj ima široku uporabu u rekonstrukciji defekata nakon traume, resekcija tumora, opeklina ili ozeblina te infekcija. Režanj se može odići kao slobodni, peteljkasti ili kimerični režanj, a ovisno o defektu donorskog mjesta može biti kutani, fasciokutani, muskulokutani ili adipofascijalni. Mišić, kost ili živac također mogu biti uključeni u režanj. Razvitak mikrokirurgije i napuštanje koncepta rekonstruktivnih ljestvi, koji zagovara korištenje što jednostavnije kirurške metode, te prihvaćanje koncepta rekonstruktivnog dizala, koji zagovara korištenje tehnike kojom će se postići najbolji rezultat, doprinijeo je popularizaciji ALT režnja. Ovisno o zahtjevima primateljskog mjesta i količini morbiditeta koji se prihvaća na donorskom mjestu, režanj se može odići u suprafascijalnoj ili subfascijalnoj ravnini. Češće se izvodi subfascijalna disekcija zbog lakšeg pristupa i identifikacije silazne grane lateralne cirkumfleksne femoralne arterije iz koje izlaze perforatori koji vaskulariziraju režanj. Tijekom odizanja režnja treba paziti na okolne živce i krvne žile kako ne bi došlo do slabljenja funkcije koljena ili parestezija na donorskom mjestu. Ostale komplikacije, kao što su bol, infekcija, hematom ili nekroza mišića su izuzetno rijetke. Odizanje režnja velike površine na jednom perforatoru, dugačka vaskularna peteljka, kraće trajanje operativnog zahvata jer ga izvode dva tima istovremeno i minimalni morbiditet donorskog mjesta neke su od prednosti ALT režnja zbog čega su ga Wei i suradnici opisali kao idealni mekotkivni režanj. Svestranost ALT režnja vidi se u njegovoj primjeni u rekonstrukciji glave i vrata, gornjih i donjih ekstremiteta, prsne stijenke, trbušnog zida te zdjeličnog i genitalnog područja. |
| Abstract (english) | The anterolateral thigh (ALT) flap is widely used in the reconstruction of defects after trauma, the resection of tumors, burns, frostbites and infections. The flap can be created as a free, pedicled or chimeric flap, and depending on the defect of the donor site, it can be cutaneous, fasciocutaneous, musculocutaneous or adipofascial. A muscle, bone, or nerve may also be part of the flap. The development of microsurgery and the abandonment of the reconstructive ladder concept, which advocates the use of the simplest possible surgical method, and the wider acceptance of the reconstructive elevator concept, which advocates the use of a technique that will achieve the best results, contributed to further popularization of the ALT flap. Depending on the requirements of the recipient site and the amount of morbidity accepted at the donor site, the flap can be harvested in the suprafascial or subfascial plane. Subfascial dissection is performed more commonly because the descending branch of the lateral circumflex femoral artery, from which the perforators that vascularize the flap emerge, can be easier accessed and identified. During the flap harvesting, attention should be paid to the surrounding nerves and blood vessels in order not to weaken the function of the knee or cause paresthesia at the donor site. Other complications, such as pain, infections, hematomas or muscle necrosis are extremely rare. Advantages of the ALT flap are the flap harvesting with a large area on one perforator, a long vascular pedicle, shorter duration of the operative procedure, which is performed by two teams at the same time, and minimal morbidity of the donor site, which are the reasons why Wei et al. described the ALT flap as an ideal soft tissue flap. The versatility of the ALT flap can be seen by the wide use and the application of the flap in head and neck reconstruction, in the reconstruction of upper and lower extremities, thoracic and abdominal wall and in the pelvic and genital region. |
