| Abstract | UVOD/CILJ: Klinička slika bolesti COVID-19 varira od asimptomatske do kritičnih oblika akutne respiratorne insuficijencije sa smrtonosnim ishodom. U istraživanjima objavljenim na početku pandemije, starija dob, kronične bolesti i povišeni D dimeri povezivali su se s lošijim ishodom liječenja bolesti COVID-19. Prema prvim preporukama Međunarodnoga udruženja za trombozu i hemostazu, svim bolesnicima hospitaliziranim pod dijagnozom bolesti COVID-19 trebalo je dati barem profilaktičku dozu niskomolekularnoga heparina (NMH). Cilj rada je ispitati postoji li razlika kliničkih osobina, laboratorijskih parametara, trajanja hospitalizacije, modaliteta tromboprofilakse, potrošnje krvnih pripravaka i učestalosti ABO i RhD krvnih grupa između skupine preživjelih i umrlih bolesnika liječenih pod dijagnozom bolesti COVID-19 u početku pandemije u Kliničkom bolničkom centru Osijek (KBCOS).
ISPITANICI I METODE: Istraživanje je provedeno kao presječna studija na povijesnim podatcima bolesnika liječenih u vremenskom razdoblju od 1. ožujka do 1. studenoga 2020. godine. Podatci su preuzeti iz bolničkoga informatičkog sustava (BIS IN2 ) i e-Delphyna Kliničkoga zavoda za transfuzijsku medicinu KBCOS. U istraživanju su analizirani demografski (dob, spol, masa) i klinički podatci (kronične bolesti, klinička slika), laboratorijski parametri, trajanje hospitalizacije, modalitet tromboprofilakse, učestalost ABO i RhD krvnih grupa te potrošnja krvnih pripravaka kod 227 bolesnika. Bolesnici su s obzirom na ishod liječenja podijeljeni u skupinu sa smrtnim ishodom i skupinu bolesnika koji su se oporavili. Za statističku analizu korišten je MedCalc® Statistical Software version 20.010 (MedCalc Software Ltd, Ostend, Belgium; https://www.medcalc.org; 2021). Razina značajnosti postavljena na P < 0,05.
REZULTATI: Medijan dobi svih bolesnika je 67 godina (raspon 26 - 96). Većina bolesnika imala je barem jednu kroničnu bolesti. Smrtni ishod nastupio je kod 65 (28,6 %) bolesnika. Povišeni upalni i poremećeni koagulacijski parametri negativno su povezani s ishodom. Većina bolesnika dobivala je tromboprofilaksu nismolekularnim heparinom (NMH). Nije dokazana statistički značajna povezanost doze NMH i ishoda. Novonastala tromboza zabilježena je kod 6 (2,6 %) bolesnika. Krvne pripravke primalo je 35 (15,4 %) bolesnika. Značajno je više transfundiranih bolesnika u skupini bolesnika sa smrtnim ishodom u usporedbi s oporavljenim bolesnicima.
ZAKLJUČAK: Starija životna dob, kronične bolesti, anemija, povišeni upalni i koagulacijski parametri rizični su čimbenici za loš ishod liječenja bolesti COVID-19. |
| Abstract (english) | INTRODUCTION/AIM: From the first reports on COVID-19, age, chronic diseases, and elevated D dimers were associated with poor outcome. The aim of this paper is to evaluate laboratory parameters, thromboprophylaxis, transfusion requirements, and ABO blood groups frequency in surviving and deceased patients treated for COVID-19 at the beginning of the pandemic in the Clinical Medical Center Osijek.
MATERIALS AND METHODS: The research was conducted as a cross-sectional study based on historical data of 227 patients treated in the period from 1st March to 1st November 2020. The data were taken from the information system of the Clinic for Transfusion Medicine.
RESULTS: The median age of all patients is 67 years (range 26 - 96). The death occurred in 28,6 % of the patients. Elevated inflammatory and coagulation parameters are negatively associated with outcome. Most patients received thromboprophylaxis with low molecular weight heparin (LMWH). There is no statistically significant connection between LMWH dose and outcome. In the group with poor outcome, statistically significantly higher number of patients were transfused, and among them the frequency of A blood group was 50.0 %.
CONCLUSION: Age, chronic diseases, elevated inflammatory and coagulation parameters are the risk factors for a poor outcome of COVID-19 infection. |
