Cilj rada je odrediti socio ekonomske, zdravstvene, prehrambene i razlike u ponašanju debele, prekomjerno uhranjene djece i normalno uhranjene djece učenika prvog razreda osnovne škole. Prosječna dob naših ispitanika je 7,5 godina. Prema Colovim standardima prekomjerno teško je 13,8% dječaka i 12,6% djevojčica, a debelo je 8,3% dječaka i 6,9% djevojčica. Varijable dobivene istraživanjem uključene su u faktorsku analizu i dobiveno je 12 faktora koji objaš- njavaju 60% varijabilnosti. Diskriminacijska analiza učinjena je s 12 faktora kao prediktivnim varijablama, dobivene su dvije funkcije od kojih je samo 1 bila interpretabilna. Funkcija 1 opisana je sa: »Red rođenja i brojem djece u obitelji«, »Obrazovanjem roditelja«, »Konzumacija voća i povrća«, »Vremenom provedenim igrajući kompjutorske igre i gledanjem videa«, »Fizička aktivnost« i »Pijenje alkohola«. Diskriminacijske varijable bile su tri grupe obzirom na BMI: normalno uhranjeni, prekomjerno uhranjeni i debeli. Funkcija 1 dobro je razdvojila normalno uhranjene (grupni centroid 0,086) od prekomjerno uhranjenih (grupni centroid –0,315) i debelih (grupni centroid –0,376). Normalno uhranjeni opisani su većim brojem djece u obitelji i višim redom rođenja, nižim obrazovanjem roditelja, jedu više voća i povrća, provode manje vremena igrajući se na kompjutoru, više su fizički aktivni i piju manje alkohola. Prekomjerno uhranjeni i debeli opisani su manjim brojem djece u obitelji i nižim redom rođenja, višim obrazovanjem roditelja, jedu manje voća i povrća, provode više vremena igrajući se na kompjutoru, manje su fizički aktivni i piju više alkohola. U zaključku možemo reći da su rezultati ovog istraživanja pokazali već poznate razlike u čimbenicima rizika za debele i prekomjerno teške. Ono što razlikuje našu studiju od drugih je podatak da su debeli i prekomjerno uhranjeni iz obitelji s višom razinom obrazovanja roditelja. Moguće uzroke ove pojave trebalo bi dodatno istražiti.