| Abstract (english) | Preterm premature rupture of membranes (PPROM) occurs in 3 percent of all pregnancies and is responsible for, or associated with, approximately one-third of preterm births causing significant perinatal morbidity and fetal death. Preterm infants are very vulnerable to respiratory distress syndrome (RDS), intraventricular hemorrhage (IVH), periventricular leucomalacia (PVL), other neurological sequelae, infection and necrotizing enterocolitis (NEC). Chorioamnionitis based on clinical criteria occurs in approximately 3-30% of all PPROM pregnancies. The aim of this study was to analyze the role of antibiotic prophylaxis in delivery delay on neonatal outcome (body weight, Apgar scores, pulmonary complications, neurological complications--abnormal cerebral ultrasound scan prior to hospital discharge, perinatal infections) and to determine the possibility of an optimal antibiotic regimen. Therefore we retrospectively analyzed last 5 years of data from patients treated in our center and provided a coherent overview of the clinical course and outcome of patients with PPROM treated with prophylactic antibiotics and antenatal corticosteroids. There were 324 preterm newborns which fulfilled the inclusion criteria for our study; 190 in Study group (received empiric i.v. antibiotics) and 134 in Control group (without antibiotic). We found significant difference in gestational age (p < 0.0001), birth weight (p < 0.0001), Apgar scores (p < 0.0001) maternal C-reactive protein level (p < 0.0001) and latency period (5.54 days vs. 11.33 days, p = 0.001) between the groups. Histologic chorioamnionitis was significantly more frequent in s Study group (14.2% vs. 36.3%, p < 0.0001). We found significant difference in neonatal outcome according the different antibiotic treatment. Antenatal antibiotics and corticosteroid therapies have clear benefits and should be offered to all women without contraindications. |
| Abstract (croatian) | Prerano prijevremeno prsnuće vodenjaka (PRVP) javlja se u 3% svih trudnoća i odgovorno je za, ili je povezano sa
približno jednom trećinom prijevremeno rođene djece uzrokujući značajni perinatalni morbiditet i smrt fetusa. Nedonoščad su vrlo osjetljiva na respiratorni distresni sindrom (RDS), intraventrikularno krvarenje (IVK), periventrikularnu
leukomalaciju (PVL) te druge neurološke bolesti, infekcije i nekrotizirajući enterokolitis (NEC). Korioamnionitis
se na temelju kliničkih kriterija javlja u oko 3-30% svih trudnoća kompliciranih PRVP-om. Cilj ovog istraživanja bio je
analizirati ulogu antibiotske profilakse za konačni neontalni ishod (tjelesnu težinu, Apgar ocjenu, plućne komplikacije,
neurološke komplikacije – abnormalni moždani ultrazvučni pregled prije otpusta iz bolnice, perinatalne infekcije) i
utvrditi mogućnosti optimalnog antibiotskog liječenja. Stoga smo retrospektivno analizirali trudnoće komplicirane
PRVP-om u posljednjih 5 godina u našoj ustanovi, te učinili pregled kliničkog tijeka i ishoda tih trudnoća liječenih
profilaktičkim antibioticima i kortikosteroidima. Ukupno je bilo 324 nedonoščadi iz trudnoća koje su ispunile kriterije
za uključenje u naše istraživanje, 190 u studijskoj grupi (trudnica je dobila empirijski antibiotik) i 134 u kontrolnoj
skupini (bez antibiotika). Pronašli smo značajnu razliku u gestacijskoj dobi (p<0,0001), porođajnoj težini (p<0,0001),
Apgar ocjeni (p<0,0001), vrijednostima majčinog C-reaktivnog proteina (p<0,0001) i razdoblju latencije (5,54 dana vs.
11.33days, p=0,001) između skupina. Histološki korioamnionitis je znatno češći u studijskoj skupini (14,2% vs. 36,3%,
p<0,0001). Pronašli smo značajnu razliku u ishodima novorođenčeta s obzirom na različitu antibiotsku profilaksu.
Antenatalna antibiotska i kortikosteroidna terapija imaju jasne prednosti i trebaju biti ponuđene svim ženama u trudnoćama kompliciranim PRVP-om ukoliko nema kontraindikacija za njihovu primjenu. |
