PTSP se danas aktivno istražuje od strane psihijatara, ali i ostalih zdravstvenih djelatnika i liječnika obiteljske medicine jer su oni u svakodnevnom i neposrednom kontaktu s oboljelima kao i njihovim obiteljima. Svakodnevno se donose nove spoznaje i povećava znanje koji mijenjaju ustaljene stavove o PTSP-u. Novim spoznajama i brojnim istraživanjima koja su se provodila, došlo se do zaključka da oboljeli od PTSP-a imaju veći rizik od obolijevanja od malignih bolesti nego ostatak populacije. Zanimljiv je podatak da je rak u Hrvatskoj drugi uzrok smrtnosti nakon bolesti srca i krvnih žila, a najnovija istraživanja su pokazala da su u braniteljskoj populaciji prvi uzrok smrtnosti upravo maligne bolesti, a tek potom bolesti krvožilnog sustava. Stres i depresija mijenjaju gensku aktivnost ne samo kod imunoloških prijenosnika nego i u stanicama imunološkog sustava (T-stanicama i NK-prirodno ubojitim stanicama) tako da se njihova obrambena funkcija smanjuje prema raznim vanjskim uzročnicima bolesti ali i prema tumorskim stanicama. Iz toga možemo zaključiti da osobe koje boluju od PTSP- a često obole od maligne bolesti. Brzi napredak medicine i tehnologije, nažalost nije još uvijek uspio odgovoriti na mnogo pitanja koja su vezana uz pojavu onkoloških bolesti i njihovo liječenje. Maligna bolest je životno ugrožavajuća i dovodi do velikih promjena u životu osobe koja od nje oboli. Posebno stresno će to biti za osobu koja je već proživjela teško traumatsko iskustvo i ima dijagnozu PTSP-a. Iz tog razloga vrlo je važno imati poseban pristup takvim pacijentima i omogućiti im da se što bolje adaptiraju na novonastalu situaciju. Adekvatna socijalna podrška i psihoterapija može utjecati i na sam ishod liječenja maligne bolesti.