| Abstract | Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost parodontološkog statusa s rizikom za opstrukcijsku apneju tijekom spavanja i razinom dnevne pospanosti.
Materijali i metode: U istraživanje je uključeno 145 sudionika, 56 muškaraca i 89 žena, u dobi od 30 do 80 godina. Anketiranje je provedeno pomoću STOP upitnika i Epworthove ljestvice pospanosti, te im je uzeta stomatološka anamneza i parodontološki status. Ispitanici su prema parodontološkom statusu podijeljeni u zdravu i bolesnu skupinu. Skupinu zdravih činili su oni s parodontnim zdravljem ili gingivitisom. Skupina ispitanika s parodontitisom podijeljena je na dvije podskupine; pacijenti s parodotitisom stadija I i II, te oni sa stadijem III i IV.
Rezultati: Rezultati ove studije pokazali su kako čak 80% od ukupno 15 zdravih ispitanika i onih s gingivitisom koristi u svojoj oralnoj higijeni zubni konac. U skupini oboljelih od parodontitisa tek njih 30% od 83 ispitanika sa stadijem III i IV navodi zubni konac kao dio svakodnevne oralne higijene. Međutim, interdentalne četkice koristi 20% ispitanika iz skupine zdravih i s gingivitisom, 49% ispitanika iz skupine parodontitisa sa stadijem I i II, te 60% ispitanika iz skupine sa stadijem III i IV. Rezultati nisu pokazali pušenje kao značajan rizičan čimbenik parodontitisa pri čemu se 4 zdravih ispitanika, 23 iz skupine parodontitis stadija I i II, te 48 iz skupine sa stadijem III i IV izjasnilo kao pušači (P=0,076). Najveća učestalost sistemskih bolesti povezanih s povećanim rizikom za OSA-u primjećena je u skupini ispitanika sa stadijem III i IV parodontitisa, gdje je 21,68% ispitanika navelo da ima arterijsku hipertenziju, 10,84% šećernu bolest, 3,61% depresiju, 6,02% astmu i 20,48% GERB.
Zdravi pacijenti i oni s gingivitisom bili su značajno mlađi od pacijenata s parodontološkim promjenama, te su pacijenti s težim stupnjem promjena bili stariji od onih s blažim stupnjem promjena (P<0,001). Srednje vrijednosti opsega vrata (P=0,027) i struka (P=0,037) bile su veće sukladno većem stupnju parodontoloških promjena. Prema STOP, kao i STOP BANG upitniku, ispitanici s težim oblikom parodontitisa nisu imali povećani rizik za OSA-u u odnosu na zdravu skupinu (P=0,646 i P=0,076). Također, razina dnevne pospanosti nije bila statistički značajno različita među skupinama pacijenata s različitim stupnjevima parodontoloških promjena (P=0,661).
Zaključak: Ovo istraživanje ukazuje na potrebu kvalitetne edukacije populacije u provođenju dobre oralne higijene. S obzirom da se s dobi povećava rizik za nastanak parodontitisa, posebnu pažnju od strane doktora dentalne medicine trebaju upravo stariji pacijenti. Kako OSA-a i parodontološke promjene dijele zajedničke rizične čimbenike i često se pojavljuju zajedno, doktori dentalne medicine trebali bi prepoznati osobe s povećanim rizikom za OSA-u i uputiti ih na daljnju dijagnostičku obradu. |
| Abstract (english) | Objectives: The aim of this study was to examine the association of periodontal status with the risk of obstructive sleep apnea and the level of daytime sleepiness.
Materials and methods: The study included 145 participants, 56 men and 89 women, aged 30 to 80 years. The survey was conducted using the STOP questionnaire and the Epworth sleepiness scale, with the patients’ dental history and periodontal status being taken as well. Participants were divided into healthy and sick groups according to their periodontal status. The group of healthy people consisted of those with either healthy periodontal tissue or gingivitis. Participants with periodontitis were divided into two subgroups; patients with stage I and II periodontitis, and those with stage III and IV.
Results: The results of this study showed that as many as 80% of a total of 15 healthy subjects and those with gingivitis use dental floss in their oral hygiene. In the group of patients with periodontitis, only 30% of 83 subjects with stage III and IV mention dental floss as part of their daily oral hygiene. However, interdental brushes are used by 20% of subjects from the group consisting of healthy individuals and ones with gingivitis, 49% of subjects from the group of stage I and II, and 60% of subjects with stage III and IVperiodontitis. Smoking was not found as a significant risk factor for periodontitis, with 4 healthy subjects, 23 with stage I and II, and 48 from with stages III and IV periodontitis declaring themselves as smokers (P = 0.076). The highest frequency of the systemic diseases associated with increased risk for OSA was observed in the group of subjects with stage III and IV periodontitis, where 21.68% of subjects stated that they have arterial hypertension, 10.84% diabetes mellitus, 3.61% depression, 6.02% asthma and 20.48% gastroesophageal reflux disease.
Healthy patients and those with gingivitis were significantly younger than patients with periodontal changes, and patients with more severe changes were older than those with milder changes (P <0.001). Mean values of neck circumference (P = 0.027) and waist (P = 0.037) were higher in patients with more pronounced periodontal changes. According to the STOP, and STOP BANG questionnaires, subjects with more severe periodontitis did not have an increased risk for OSA compared to the healthy group (P = 0.646 and P = 0.076, respectively). Also, the level of daytime sleepiness was not significantly different among groups of patients with different degrees of periodontal changes (P = 0.661).
Conclusion: This research indicates the need for rising the awareness of the general population in the good oral hygiene. Considering the age-related increase in risk of periodontitis, elderly patients need more profound care from dentists. As OSA and periodontal changes share common risk factors and often occur together, dentists should identify individuals at increased risk for OSA and refer them for further diagnostic processing. |
