Cilj: Cilj istraživanja je utvrditi parametre koji utječu na volumen štitne žlijezde u populaciji mladih odraslih osoba za koje je utvrđeno da ne boluju od bolesti štitne žlijezde. Materijal i metode: Istraživanje je provedeno na uzorku od 145 zdravih pojedinaca, uključujući 26 muškaraca i 119 žena dobi od 19 do 29 godina koji žive u Dalmaciji, području s dovoljnim unosom joda. Ultrazvukom su određene dimenzije štitne žlijezde kako bi odredili njezin volumen. Prikupljeni su antropometrijski podatci i određene serumske koncentracije TSH, fT4, Tg, anti-Tg i anti-TPO. Korelacije volumena štitne žlijezde i ostalih kontinuiranih varijabli su određene pomoću Pearsonovog testa korelacije, dok smo pomoću multivarijantne linearne regresijske analize odredili povezanost potencijalnih prediktora volumena štitne žlijezde. Rezultati: Volumen štitne žlijezde bio je veći kod muškaraca nego kod žena (p = 3.53×10-8) i pozitivno je korelirao s antropometrijskim mjerenjima, s najvećim korelacijskim koeficijentom za visinu (r = 0.53, p = 6.36×10-12) ), zatim ukupnu površinu tijela, BSA (r = 0.48, p = 1.68×10-9), težinu (r = 0.43, p = 8.28×10-8) te indeks tjelesne mase, BMI (r = 0.17, p = 0.04). Nije uočena značajna povezanost dobi i pušenja cigareta s volumenom štitne žlijezde (p=0.13 i p=0.95). Univarijantna analiza je pokazala povezanost volumena štitne žlijezde i razine fT4 u plazmi (r = 0.35, p = 1.73×10-5), dok je multivarijantna analiza pokazala da su visina i razine fT4 važni parametri s značajnom ulogom u volumenu štitne žlijezde. Zaključak: Potvrdili smo prethodno uočene povezanosti volumena štitne žlijezde sa spolom i antropometrijskim parametrima i otkrili značajnu povezanost volumena štitne žlijezde i razina fT4. Nadalje, visina i razine fT4 su se pokazali kao važni parametri za predviđanje volumena štitne žlijezde.