| Abstract | Pozadina:
Sustavni pregledi smatraju se najvišom razinom dokaza u medicini. No, konsenzus o definiciji
sustavnih pregleda ne postoji, nepoznato je mijenjaju li se stavovi urednika o sustavnim
pregledima i nepoznato je postoje li učinkovite intervencije za unaprjeđenje znanja o sustavnim
pregledima.
Cilj:
Ova disertacija imala je tri osnovna cilja: 1) analizirati definicije sustavnih pregleda u
zdravstvenoj literaturi, analizirati navedene elemente definicija i predložiti temelj za
eksplicitnu, nedvosmislenu definiciju sustavnog pregleda; 2) provesti novu analizu stavova
urednika o sustavnim pregledima kao originalnim istraživanjima te; 3) analizirati učinkovitost
kratke edukacijske intervencije na unaprjeđenje znanja o sustavnim pregledima.
Metode:
U prvo istraživanje uključeni su pregledi sustavnih pregleda, meta-epidemiološka istraživanja
i udžbenici iz epidemiologije. Prikupljene su definicije sustavnih pregleda kao i kriteriji
uključivanja i isključivanja koji su upućivali na definiciju koji su autori koristili. Pojedinačni
elementi definicija sustavnog pregleda su izdvojeni, kategorizirani i kvantificirani.
U drugom su istraživanju, putem e-pošte, urednici biomedicinskih časopisa upitani smatraju li
sustavne preglede originalnim istraživanjima, objavljuju li sustavne preglede u svojim
časopisima te u kojim odjeljcima časopisa. Pretražen je PubMed u potrazi za sustavnim
pregledima (ili metaanalizama) objavljenim u uključenim časopisima u 2017. godini. Ukoliko
nisu pronađeni sustavni pregledi ili metaanalize, časopisi su ručno pretraženi. Urednici su
pozvani na sudjelovanje u popratnom kvalitativnom istraživanju provedenom putem intervjua.
U trećem istraživanju osmišljena je kratka edukacijska intervencija o sustavnim pregledima te
je provedeno kvalitativno istraživanje putem intervjua među zdravstvenim radnicima o
njihovom mišljenju o navedenoj edukaciji. Potom se proveo randomizirani kontrolirani pokus
u kojem je uspoređena kratka edukacijska intervencija s kontrolnom intervencijom koja se sastojala od PRISMA popisa za provjeru. Ispitanici u pokusu bili su studenti zdravstvenih
studija.
Rezultati:
U prvom istraživanju među 535 analiziranih izvora informacija, u 188 (35%) izvora pronađena
je definicija sustavno pregleda. U definicijama sustavnih pregleda najčešće su pronađene
reference na Cochrane i PRISMA izjavu. Pronađeno je 188 različitih elemenata sustavnih
pregleda koji su kategorizirani u 14 kategorija. Najveći broj elemenata definicija sustavnih
pregleda bilo je iz kategorija pretrage (N = 51), analize/sinteze (N = 23), općenito metoda (N =
22), kvalitete/pristranosti/procjene/valjanosti (N = 22) i cilja/istraživačkog pitanja (N = 13).
Spomenutih pet kategorija bile su i najčešće korištena kombinacija kategorija pronađenih u
definicijama sustavnih pregleda.
U drugom istraživanju sudjelovala su 73 urednika, koji su predstavljali 72 (62%) uključenih
časopisa. Pedeset i dva (80%) urednika smatralo je sustavne preglede originalnim
istraživanjima ili same po sebi (65%) ili ukoliko sadrže metaanalizu (15%) te su gotovo svi
urednici (91%) izjavili kako objavljuju sustavne preglede. U usporedbi s rezultatima
istraživanja provedenog na ključnim kliničkim časopisima 2009. godine, sličan udio urednika
smatralo je sustavne preglede originalnim istraživanjima (71%), prihvaćalo sustavne preglede
kao originalna istraživanja pod određenim uvjetima poput sadržavanja metaanalize (14%) te je
sličan udio objavljivao sustavne preglede (94%). Provedeni intervjui pokazali su kako su
urednici koristili različite kriterije prilikom odlučivanja jesu li sustavni pregledi originalna
istraživanja, uključujući korištenu metodologiju, ponovljivost, originalnost ideje i stupanj
noviteta.
U trećem istraživanju provedeno je 12 kvalitativnih intervjua o edukacijskoj intervenciji o
sustavnim pregledima. Temeljem odgovora ispitanika, edukacija je prilagođena i pripremljena
za randomizirani kontrolirani pokus. Randomizirano je 589 ispitanika koji su primili ili novu
edukacijsku intervenciju ili PRISMA popis za provjeru. Intervencijska je skupina imala 23%
više točnih odgovora nakon provedene intervencije u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Zaključak:
Trenutno korištene definicije sustavnih pregleda su nejasne i dvosmislene, često koristeći izraze
poput jasno, eksplicitno i sustavno, bez daljnjeg pojašnjavanja. Predlaže se specifičnija definicija sustavnog pregleda s konačnim ciljem motiviranja istraživačke zajednice na
uspostavljanje jasne i nedvosmislene definicije ove vrste istraživanja.
Većina urednika ključnih kliničkih časopisa smatralo je sustavne preglede originalnim
istraživanjima. Nije postojao jedinstven pristup definiranju što čini sustavni pregled, ili bilo
koje drugo istraživanje, originalnim.
Novo osmišljena kratka edukacijska intervencija učinkovita je za kratkotrajno unaprjeđenje
znanja o sustavnim pregledima te su potrebna daljnja istraživanja na tu temu. |
| Abstract (english) | Background: Systematic reviews (SRs) are considered the highest level of evidence in
medicine. However, there is no consensus definition of SRs, it is unclear whether the attitudes
of editors towards SRs are changing, and whether there are effective interventions for
improving knowledge about SRs.
Aim: This thesis had three aims: 1) to analyze the definition of a SR in health care literature,
elements of the definitions that are used and to propose a starting point for an explicit and nonambiguous
SR definition; 2) to conduct a new analysis about editors' opinion regarding SRs as
original research; and 3) to analyze the effectiveness of a short educational intervention for
improving knowledge about SRs.
Methods: In the first study, we included overviews of systematic reviews (OSRs), metaepidemiological
studies and epidemiology textbooks. We extracted the definitions of SRs, as
well as the inclusion and exclusion criteria that could indicate which definition of a SR the
authors used. We extracted individual elements of SR definitions, categorized and quantified
them.
In the second study, we contacted editors via email and asked them whether they considered
SRs original research, whether they published SRs in the journal and, if yes, in which section.
We searched PubMed for any SRs (or meta-analyses) published in the included journals in
2017; if we did not find any, we hand-searched these journals. Editors were invited to
participate in a follow-up qualitative interview study.
In the third study, we first created a short educational intervention about SRs and conducted
qualitative interviews with health care workers to obtain their insights. Then, we conducted a
randomized controlled trial (RCT) in which we compared the short educational intervention
with the control intervention that consisted of a PRISMA checklist. The eligible participants
were health sciences students.
Results: In the first study, among the 535 analyzed sources of information, 188 (35%) provided
a definition of a SR. The most commonly used reference points for the definitions of SRs were
Cochrane and the PRISMA statement. We found 188 different elements of SR definitions and divided them into 14 categories. The highest number of SR definition elements was found in
categories related to searching (N = 51), analysis/synthesis (N = 23), overall methods (N = 22),
quality/bias/appraisal/validity (N = 22) and aim/question (N = 13). The same five categories
were also the most commonly used combination of categories in the SR definitions.
In the second study, 73 editors representing 72 (62%) journals were included. Fifty-two (80%)
editors considered SRs original research, either for any type of SR (65%) or only for SRs with
a meta-analysis (15%) and almost all (91%) of editors published SRs. Compared with the results
of the 2009 study of Core Clinical Journals, a similar proportion of editors considered SRs to
be original studies (71%), accepted SRs as original on certain condition such as presence of
meta-analysis (14%) or published SRs (94%). Interviews with editors showed that they used
various criteria to decide whether a SR is original research, including methodology,
reproducibility, originality of idea and level of novelty.
In the third study, 12 qualitative interviews were conducted regarding the educational
intervention about SRs. Based on their feedback, the education was modified and prepared for
the RCT. We randomized 589 participants, who received either our new educational
intervention or a PRISMA checklist. The intervention group had 23% more correct answers
after the intervention compared to the control group.
Conclusion: Currently used definitions of SRs are vague and ambiguous, often using terms such
as clear, explicit and systematic, without further elaboration. We proposed a more specific
definition of a systematic review, with the ultimate aim of motivating the research community
to establish a clear and unambiguous definition of this type of research.
The majority of editors of core clinical journals considered that SRs are original research. There
was no uniform approach to defining what makes a SR, or any study, original.
Our newly designed short educational intervention is effective for improving short-term
knowledge about SRs and should be further tested. |
