| Abstract | Ciljevi: Cilj ovog istraživanja je odrediti pojavnost infektivnih komplikacija u
bolesnika liječenih resekcijskim zahvatima, odrediti dinamiku upalnih parametara u istih
bolesnika te usporediti navedene podatke u dvije skupine bolesnika u kojih je proveden različit
protokol antibiotske profilakse i usporediti navedene podatke u dvije skupine bolesnika u kojih
je provedena različita vrsta operacijskog zahvata.
Ispitanici i metode: Za provođenje ovog retrospektivnog istraživanja pretraživan je pisani
protokol Klinike za kirurgiju KBC-a Split i arhiva povijesti bolesti u razdoblju od 31. prosinca
2019. do 01. siječnja 2022. Iz medicinske dokumentacije prikupljeni su podatci 100 bolesnika
liječenih zbog primarne ili sekundarne maligne bolesti pluća kojima su analizirani dob, spol,
trajanje hospitalizacije, vrsta maligne bolesti pluća, vrsta resekcijskog zahvata, infektivne
komplikacije nakon liječenja, poslijeoperacijska vrijednost leukocita, CRP-a, temperature te
vrsta primjenjenog protokola antibiotske profilakse.
Rezultati: Od ukupnog broja bolesnika bilo je 57 (57%) muškaraca i 43 (43%) žena. Od
ukupnog broja bolesnika njih 90 (90%) je liječeno zbog karcinoma pluća dok je 10 (10%)
ispitanika liječeno zbog metastatske bolesti. U 35 (35%) bolesnika primijenjen je VATS, a u
65 (65%) otvoreni operativni pristup. Nije dokazana statistički značajna razlika dobi bolesnika,
duljine hospitalizacije, triju mjerenja upalnih parametara (CRP, temperatura, leukociti) i
trajanja drenaže između dviju skupina bolesnika s različitim operacijskim pristupom, također
nije uočena razlika između različitih protokola antibiotske profilakse na temelju analiziranih
parametara. Postoji statistički značajna razlika u duljini hospitalizacije između istraživanih
skupina (P<0,001). Detaljnijom analizom utvrđeno je da je kod sublobarne resekcije njih 20
(91%) boravilo u bolnici ≤10 dana, a samo dvoje duže od toga. U skupini bolesnika s
lobektomijom njih 48 (64%) je boravilo ≤10 dana, dok je njih 27 (36%) boravilo od 11 do 30
dana. Ni kod jednog bolesnika kod kojeg je primijenjena sublobarna resekcija drenaža nije
trajala preko pet dana. Kod bolesnika sa lobektomijom u njih 15 (20%) drenaža je trajala od 6
do 25 dana.
Zaključci: Ne postoji razlika u pojavnosti infektivnih poslijeoperacijskih komplikacija između
različitih režima antibiotske profilakse. Bolesnici podvrgnuti lobektomiji imali su duže trajanje
hospitalizacije i drenaže prsnog koša od bolesnika kod kojih je primijenjena sublobarna
resekcija. Veće vrijednosti CRP-a i leukocita prisutne su pri prvom mjerenju kod bolesnika
podvrgnutih lobektomiji za razliku od bolesnika liječenih sublobarnom resekcijom. |
| Abstract (english) | Objectives: The aim of this research is to determine the incidence of infectious complications
in patients treated with resection procedures, to determine the dynamics of inflammatory
parameters in the same patients, and to compare the above data in two groups of patients in
which a different protocol of antibiotic prophylaxis and surgery was implemented.
Subjects and methods: In this retrospective study, the protocol of the University Hospital of
Split, Surgery Clinic and the medical history archive were searched in the period from
December 31, 2019. to January 1, 2022. Data was collected from 100 patients treated for
primary or secondary malignant lung disease. Age, gender, duration of hospitalization, type of
lung malignancy, type of resection procedure, postoperative infectious complications,
postoperative value of leukocytes, CRP, temperature and type of antibiotic prophylaxis protocol
were collected and analyzed.
Results: There were 57 (57%) men and 43 (43%) women. 90 (90%) of patients were treated
for lung cancer, while 10 (10%) for metastatic disease. VATS was used in 35 (35%) patients,
and open surgical approach in 65 (65%). There was no statistically significant difference in
patient age, length of hospitalization, three measurements of inflammatory parameters (CRP,
temperature, leukocytes) and duration of drainage between the two groups of patients with
different operative approaches, nor was there a difference observed between different antibiotic
prophylaxis protocols. There is a statistically significant difference in the length of
hospitalization between the investigated groups (P<0.001). A more detailed analysis revealed
that with sublobar resection, 20 of them (91%) stayed in the hospital for ≤10 days, and only two
stayed longer than that. In the group of patients with lobectomy, 48 of them (64%) stayed ≤10
days, while 27 of them (36%) stayed from 11 to 30 days. Drainage did not last more than five
days in any patient who underwent sublobar resection. In 15 (20%) patients with lobectomy,
drainage lasted from 6 to 25 days.
Conclusions: There is no difference in the incidence of infectious postoperative complications
between different regimens of antibiotic prophylaxis. Patients who underwent lobectomy had a
longer duration of hospitalization and chest drainage than patients who underwent sublobar
resection. Higher values of CRP and leukocytes are present at the first measurement in patients
undergoing lobectomy, in contrast to patients treated with sublobar resection. |
