Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu i odrednice kritičke zdravstvene pismenost roditelja predškolske djece. Materijali i metode: Koristeći validirani test, sastavljen u sklopu projekta Informed Health Choices, proveli smo prospektivnu presječnu studiju u deset pedijatrijskih ambulanti primarne zdravstvene zaštite na području grada Splita u razdoblju od 1. veljače 2023. do 31. ožujka 2023. Testom je analizirana sposobnost roditelja djece u dobi do 7 godina da kritički procjene tvrdnje o zdravlju i učincima zdravstvenih intervencija, a ispitanici su uspoređeni na temelju vlastitih karakteristika kao i karakteristika njihove djece. Višestrukom regresijskom analizom su utvrđeni najznačajniji parametri koji su povezani s vještinama kritičke procjene zdravstvenih tvrdnji Rezultati: U istraživanje su uključena 402 ispitanika s medijanom (IQR) dobi od 45 (25-51) godina. Od ukupnog broja ispitanika, 80,1% su bile osobe ženskog spola. Ispitanici su pokazali vrlo dobru zdravstvenu pismenost te je medijan (IQR) uspjeha na testu od 12 pitanja iznosio 83,3% (66,7%-91,7%) točno odgovorenih pitanja. Prosječna stopa točnih odgovora na pojedino pitanje iznosila je 73,8% (69,9%-84,3%). Pokazalo se da za razliku od očeva, majke bolje procjenjuju zdravstvene tvrdnje (10,0 (8,0-11,0) vs. 8,0 (6,0-10,0); P<0,001). Nadalje, zaposlene osobe su imale najbolju riješenost (10,0 (8,0-11,0)), zatim nezaposlene osobe (9,0 (7,0-11,0)) i na kraju osobe sa statusom roditelja odgojitelja sa najlošijim uspjehom na testu od 6,0 (1,8-10,0); P<0,013. Uočeno je i da obrazovanje korelira s riješenošću test, pa su tako doktori znanosti zdravstveno najpismeniji, zatim magistri struke, prvostupnici i naposljetku osobe bez više stručne spreme sa najlošijim rezultatima; P<0,001. Ispitanici čije je dijete barem jednom koristilo uslugu hitnog pedijatrijskog prijema (HPP) su postizali bolji ukupni rezultat na testu od onih čija djeca to nisu: 10,0 (8,0-11,0) vs. 9,0 (6,0-11,0), P<0,001. Višestruka regresijska analiza je potvrdila značajan doprinos opisanih demografskih karakteristika na sposobnost roditelja u procjeni zdravstvenih tvrdnji (redom prema signifikantnosti utjecaja: obrazovanje, spol, korištenje usluga HPP, radni status). Zaključak: U kontekstu zdravstvene pismenosti kao važne odrednice zdravlja, posebna pozornost se pridaje roditeljima. Od njih se očekuje da u sklopu kompleksnih sustava zdravstvene skrbi i protokola liječenja bolesti donose odluke za svoje dijete i time kratkoročno, ali i dugoročno utječu na zdravstveno stanje svoje djece. Naše istraživanje je pokazalo da su roditelji predškolske djece dobri u procjeni tvrdnji o zdravlju i učincima liječenja. Ipak uočene su razlike među roditeljima s obzirom na njihove demografske karakteristike što upućuje na postojanje posebnih rizičnih skupina s neadekvatnom zdravstvenom pismenošću.