| Abstract | Uvod: Djeca s posebnim zdravstvenim potrebama (children with special health care
needs CSHCN- DSPZP) čine veliki dio populacije u razvijenim zemljama svijeta (1). To
su djeca koja imaju tjelesne i razvojne teškoće te poremećaje ponašanja ili emocionalnih
stanja, tako da su im opseg i vrsta zdravstvenih potreba veći nego općenito djeci (2).
Mnoga istraživanja ukazuju da imaju lošije zdravstveno stanje, veće zdravstvene
potrebe, češće korištenje ambulatnog i bolničkog liječenja, specijalnih službi i
pomoćnih usluga te veće zdravstvene troškove od opće populacije djece (3-13). U
Hrvatskoj do sada nije provedeno sustavno istraživanje o djeci sposebnim zdravstvenim
potrebama. Glavni ciljevi ovog istraživanja su utvrditi kolika je populacija djece s
posebnim zdravstvenim potrebama liječena u JILD-u odnosu na ostalu djecu, učestalost
posjeta te djece jedinici intezivnog liječenja te koji su najčešći uzroci hospitalizacije
djece s posebnim zdravstvenim potrebama.
Metode: U ovom istraživanju se vršila analiza podataka prikupljenih iz povijesti bolesti
hospitaliziranih bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja na Klinici za dječje bolesti u
razdoblju od siječnja 2008. do prosinca 2010. godine. U istraživanje su uključena djeca
od novorođenačke dobi do 18 godina života liječenu u JILD-u Kliničkog bolničkog
centra Split. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine: prvu skupinu čine djeca s
posebnim zdravstvenim potrebama koji su dalje podijeljeni u podskupine, a drugu
skupinu čine djeca bez posebnih zdravstvenih potreba. Analizirali su se prema dobi,
spolu, razlogu dolaska, potrebi za mehaničkom ventilacijom, duljini boravka te
parametrima koji su potrebni za pedijatrijski indeks smrtnosti (PIM2).
Rezultati: U skupini DSPZP najviše hospitalizirane djece je bilo u podskupini sa
Kongenitalnim anomalijama i kromosomskim aberacijama. Računajući Pedijatrijski
indeks smrtnosti 2 (PIM2) svake pojedine skupine, najveći PIM2 je u skupini Koža i
potkožno tkivo (skupina 9), dok je najmanji PIM2 u skupini Oko i očni adneksi (skupina
5). Budući da samo jedna osoba ima obilježje 5 skupine, a samo tri osobe imaju
obilježje 9 skupine ne možemo donijeti zaključak da je Pedijatrijski indeks smrtnosti
(PIM2) namanji odnosno najveći kod tih oboljenja. Ustanovljeno je da ne postoji
statistički značajna razlika u PIM2 između DSPZP od one bez posebnih potreba. Od
DSPZP 5,58% ih je bilo ventilirano, dok kod djece bez posebnih potreba njih 3,08%.
Od sve djece koje se ventiliralo 64,44% imalo je posebne zdravstvene potrebe.
Intubacija je izvršena kod 49,68% djece bez posebnih zdravstvenih potreba te 50,32% s
posebnim zdravstvenim potrebama. Najveću učestalost ventilacija i intubacija imala je podskupina Kongenitalne anomalije i kromosomske aberacije djece s posebnim
potrebama. Kod DSPZP kao i djece bez posebnih potreba, ventilacija je prosječno
trajala do 10 dana. Prosječna vrijednost boravka u bolnici djece s posebnim
zdravstvenim potrebama iznosi 12,539±46,61 dana, dok su djeca bez posebnih
zdravstvenih potreba boravila u bolnici u prosjeku 6,38±11,73 dana. Najveću prosječnu
vrijednost dana boravka u bolnici djece s posebnim zdravstvenim potrebama imaju
djeca iz skupine Živčani sustavi. Od razloga hospitalizacije djece s posebnim potrebama
našli smo da je osnovna bolest najčešći razlog, dok je nekakva akutna bolest najrijeđi.
Ustanovljeno je da su operativni zahvati kod podskupine Kongenitalne anomalije i
kromosomske aberacije najčešći razlog hospitalizacije. Analizom djece s posebnim
zdravstvenim potrebama prema spolu i dobi uvidili smo da su 61,41% bili dječaci, te da
je 50 % djece bilo u dobi do 20 mjeseci. Utvrđena je jaka pozitivna korelacija između
dana hospitalizacije i dana ventilacije. Ujedno, dani ventilacije imaju blagu pozitivnu
povezanost sa PIM2. Također, pronađena je blaga negativna korelacija između dobi
(broj mjeseci) sa danima ventilacije i danima hospitalizacije.
Zaključak: Broj DSPZP u odnosu na djecu bez posebnih zdravstvenih potreba
hospitaliziranih u dječjem JIL-u kroz dvije godine približno je jednak. Uzmemo li pri
tom u obzir činjenicu da je u općoj populaciji broj djece bez posebnih potreba
višestruko veći od broja DSPZP, možemo zaključiti da se djeca u potonjoj skupini češće
hospitaliziraju. Ne postoji statistički bitna razlika u pedijatrijskom indeksu smrtnosti (
PIM 2) između ove dvije skupine. DSPZP se najčešće hospitaliziraju zbog osnovne
bolesti. Najviše hospitalizirane djece je bilo u skupini sa Kongenitalnim anomalijama i
kromosomskim aberacijama. Boravak u bolnici je u prosjeku duži od djece bez
posebnih zdravstvenih potreba. Zbog neravnomjernosti u broju ispitanika u pojednim
podskupinama predlažu se nova istraživanja na ovu temu. |
| Abstract (english) | Introduction: Children with special health care needs (CSHCN) are a large part of the
population in developed countries throughout the world (1). Those are children who
have or are at increased risk for a chronic physical, developmental, behavioral, or
emotional condition and who also require health care–related services of a type or
amount beyond that required by children generally (2). Many studies have noted that
CSHCN have poorer health status, higher health care needs, higher use of outpatient and
inpatient services, more frequent use of specialty services and ancillary services, and
higher health care costs than the general population of children (3-13).Until now in
Croatia no systematic research on children with special health care needs was made.
The main objectives of this research are to determine what is the population of children
with special health care needs treted in PICU compared to other children, the frequency
of visits those children to pediatric intensive care unit, and which are the most common
causes of hospitalization for children with special health care needs.
Material and methods: In this study are analyzed data collected from the medical
history of patients hospitalized in the pediatric intensive care unit at the Children's
Clinic in the period of January 2008 to December 2010. The study included children
from newborns to 18 years of age who were treated in PICU of University Hospital of
Split. Participants were divided into two groups: the first group includes children with
special health care needs, which are further divided into sub-groups, and the other group
includes children without special health care needs. They were analyzed by age, gender,
reason for admission, need for mechanical ventilation, length of stay and others
parameters that are needed for pediatric index of mortality (PIM2).
Results : In CSHCN group the most of hospitalized children was in subgroup with
Congenital anomalies and chromosomal aberrations.
Counting Pediatric index of mortality 2 (PIM2) of each subgroup, the largest PIM2 is in
the subgroup Skin and subcutaneous tissue (subgroup 9), while the lowest PIM2 is in
the subgroup Eye and ocular appendages (subgroup 5). Since only one person has all
the characteristics of subgroup 5, and only three people have a characteristic subgroup 9
we can not conclude that the Pediatric index of mortality (PIM2) is the largest and the smallest of these diseases. It is found that there is no statistically significant difference
in PIM2 between CSHCN group and children withouth special health care needs. 5,58%
of CSHSN was ventilated and 3,08 children withouth special health care needs. Of all
ventilated children, 64.44% had special health needs. Intubation was preformed in
49,68% of children withouth special health needs and in 50,32% of CSHCN. The
highest incidence of ventilation and intubation at CSHCN group had subgroup
Congenital anomalies and chromosomal aberrations. At CSHCN group and children
withouth special health needs, averge duration of ventilation was 10 days. Median value
of hospital stay in CSHCN group was 12,539 days and in the group of children withouth
special health needs 6,38 days. The highest median value of hospital stay in CSHCN
group had children in subgroup Nervous system. Also, we found that the main reason of
hospitalization in CSHCN group was primary disease and the rarest reason was acute
disease. In subgroup Congenital anomalies and chromosomal aberrations surgery
procedures was was the common reason of hospitalization. Analyzing the CSHCN by
gender and age, we found that 61,41% was boys and 50% of all children was under 20
months. It is determined strong positive correlation between days of hospitalization and
days of ventilation. Also, it was found negative correlation between age (in months) and
days of ventilation and days of hospitalization.
Conclusion: The number of CSHCN compareing with number of children withouth
special health needs, admitted in Intesive care unit, is approximately similar. If we
consider the fact that a number of children withouth special health needs is multiply
higher in general population than numer of CSHCN, we are able to conclude that
CSHCN hospitalize more often. There is no statistically significant correlation in
PIMP2 between these two groups. CSHCN usually hospitalize because of primary
disease. The most of hospitalized children was in subgroup Congenital anomalies and
chromosomal aberrations. The averge stay of CSHCN is higher than in another group.
Because of unevenness in number of patients in all groups we suggest new research on
this subject. |
