| Abstract | Odrednice suvremene pojavnosti tuberkuloze je opsežno istraživanje provedeno na
1146 ispitanika u sedam hrvatskih županija koje je produbilo poznavanje suvremene
epidemiološke pojavnosti tuberkuloze u okolnostima koje obilježavaju zemlju srednje
incidencije.
Pokazalo se da je javnozdravstvena dimenzija tuberkuloze u Hrvatskoj
kompleksnija od klasične dimenzije socijalne bolesti kakvom se dosada tuberkuloza obično
prikazivala. Na nju značajno utječu, osim pokazatelja socioekonomskog stanja poput
najnižeg stupnja obrazovanja (OR 3,4), srednje opremljenosti kućanstva (OR 4,2), loše
opremljenosti kućanstva (OR 4,7) te nezaposlenosti (OR 2,7) i neki drugi čimbenici koji
povećavaju rizik obolijevanja. To se prvenstveno odnosi na demografske osobitosti poput
zemlje rođenja roditelja (OR 3,9), bihevioralne čimbenike kao što je poznati kontakt s
tuberkulozom (OR 2,2) te sadašnje (OR 2,3) i bivše pušačke navike (OR 2,3) i te biološke
osobitosti poput dijabetesa (OR 2,4), malignih bolesti (OR 5,8), normalne uhranjenosti
(OR 2,9) i pothranjenosti (OR 13,6).
Medijani ukupnog kašnjenja u otkrivanju i početku liječenja tuberkuloze te
kašnjenja bolesnika i kašnjenja liječnika iznosili su 68, 38 i 15 dana. Pokazalo se da
pojedine skupine bolesnika značajno pridonose kašnjenju kao što su pušači (OR 2,1),
osobe s najnižim stupnjem obrazovanja (OR 3,5), bolesnici koji kašlju (OR 2) kao i osobe
čiji nemaran odnos prema zdravlju omogućuje napredovanje bolesti i dovodi do produžene
zaraznosti. Uočeni su određeni nedostatci u informiranosti o tuberkulozi među općom
populacijom, koji su najizraženiji među najmlađim (p=0,018) i najmanje obrazovanim
ispitanicima (p=0,002) čime su se te dvije skupine izdvojile kao ciljne za edukacijske
aktivnosti.
Čini se da liječnici posebno kasne s dijagnozom tuberkuloze u određenim
skupinama bolesnika poput žena (OR 2,1), bolesnika s mikroskopski negativnim razmazima (OR 2,4) te simptomima mimo uobičajenih (OR=2,5). Ovim istraživanjem
uočili su se i određeni nedostatci u znanju liječnika o tuberkulozi.
Multidimenzionalnost tuberkuloze u današnje vrijeme upućuje na potrebu da se
borba protiv tuberkuloze treba voditi na više razina. Borba protiv siromaštva i loših uvjeta
života i rada nesumnjivo je korisna, ali nije dovoljna. Uz zdravstveno prosvjećivanje opće
populacije, prevencija rizičnih životnih navika kao i kroničnih nezaraznih bolesti, te brza i
odgovarajuća dijagnostika i liječenje kako tuberkuloze, tako i latentne tuberkulozne
infekcije u rizičnim skupinama, može smanjiti njihov značaj u suvremenoj epidemiologiji
tuberkuloze. |
| Abstract (english) | This research comprised 1146 examinees from seven Croatian counties. Except
socioeconomic factors, some demographic factors such as parental country of birth (OR
3.9), behavioural factors (former and current smoking OR 2.3 and contact with
tuberculosis patients OR 2.2) and biological factors (diabetes OR 2.4, malignant diseases
OR 5.8 and malnutrition OR 13.6) were significant in development of pulmonary
tuberculosis.
Medians of total, patients and health care delays in tuberculosis diagnosis and
treatment were 68, 38 and 15 days. Poorly educated people (OR 3.5), smokers (OR 2.1),
coughing (OR 2) and health seeking behaviour which may favour prolonged infectiousness
contributed to patient delay. Many misconceptions about tuberculosis are present among
general population, especially among the youngest (p=0.018) and poorly educated
(p=0.002).
The findings suggested that some groups of patients experienced health system
delay (females OR 2.1, patients with negative sputum smear OR 2.4 and those with
uncommon symptoms OR 2.5). Some gaps in tuberculosis knowledge among physicians
were identified.
In addition to health education of the general population, prevention of risk lifestyle and chronic non-communicable diseases, prompt and adequate diagnosis and
treatment of tuberculosis and latent tuberculosis infection in high-risk groups may
contribute to tuberculosis elimination in countries with intermediate burden. |
