| Abstract | Ciljevi: Ispitati povezanost između majčinog osjećaja koherentnosti (SOC) i isključivog dojenja te utvrditi prediktivnu ulogu SOC-a za trajanje i isključivost dojenja 1 i 6 mjeseci nakon porođaja. Metode: U prospektivnoj kohortnoj studiji sudjelovale su 772 majke zdrave dojenčadi iz Zagreba i Zagrebačke županije koje su rodile u „Rodilištu - prijatelj djece“ u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu. Majke su u rodilištu ispunile upitnik koji sadržava demografske podatke (dob majke, stupanj izobrazbe, broj djece), psihosocijalne osobine majki (odluka o dojenju, namjravano trajanje dojenja, pecipirana socijalna potpora dojenju), skraćenu verziju Skale za mjerenje osjećaja koherentnosti (SOC-23) i Skalu za mjerenje samoefikasnosti dojenja (BSES-SF). Podatci o načinu prehrane dojenčeta prikupljeni su u rodilištu te 1 i 6 mjeseci nakon porođaja upitnikom za samopopunjavanje. Za provjeru prediktora isključivog dojenja korištena je višefaktorska logistička regresijska analiza. Rezultati: Vrijednost SOC-a značajno se razlikovala između majki koje su isključivo dojile i majki koje su hranile dojenče drugim načinima 1 mjesec nakon porođaja (medijan: 122, IQR 109-132 vs medijan 115, IQ100,5-126, 5, p = 0,002) i 6 mjeseci nakon porođaja (medijan: 124, IQR 111-134 vs median 118, IQR 105-130, p = 0,005). U usporedbi s majkama s niskim SOC-om, majke sa srednjim i visokim SOC-om imale su 1,67 (95% CI 1,12-2,50) i 2,19 (95% CI 1,31-3,65) puta veću vjerojatnost za isključivo dojenje s 1 mjesec, a majke s visokim SOC om imale su 2,20 (95% CI 1,27-3,81) puta veću vjerojatnost za isključivo dojenje sa 6 mjeseci u bivarijatnoj analizi. Majčina dob, planirano trajanje dojenja i SOC (u majki s visokom samoefikasnošću dojenja) neovisni su prediktori isključivog dojenja 1 i 6 mjeseci nakon porođaja. Zaključak: Majčin SOC je važna psihosocijalna odrednica isključivog dojenja u prvih 6 mjeseci nakon porođaja. |
| Abstract (english) | Objectives: To investigate the relationship between mothers’ sense of coherence (SOC) and exclusive breastfeeding (EBF) at 1 and 6 months postpartum. Methods: A prospective cohort study was conducted in Zagreb, Croatia on a sample of 772 mothers recruited from a Baby Friendly Hospital. In-hospital mothers completed questionnaires that included the shorter version of Antonovsky’s SOC scale (SOC-23), The Breastfeeding Self-Efficacy Scale-Short Form (BSES-SF), and selected demographic and psychosocial data. The follow-up questionnaires were administered to mothers at 1 and 6 months postpartum to determine their infant feeding method. A multivariate logistic regression was used to examine factors associated with EBF at 1 and 6 months. Results: SOC scores significantly differed between the mothers who at 1 month postpartum were EBF compared to non-EBF (median 122, IQR 109-132 vs. median 115, IQR 100.5- 126.5; p = 0.002) and between the mothers who at 6 months postpartum were EBF compared to non-EBF (median 124, IQR 111-134 vs. median 118, IQR 105-130; p = 0.005). As compared to mothers with low SOC, mothers with moderate and high SOC score were 1.67 (95% CI 1.12-2.50) and 2.19 (95% CI 1.31-3.65) more likely to exclusively breastfeed at 1 month, and mothers with high SOC score were 2.20 (95% CI 1.27-3.81) more likely to exclusively breastfeed at 6 months postpartum in bivariate analyses. Maternal age, planned duration of breastfeeding and SOC (in mothers with high BSES-SF scores) independently predicted EBF at both 1 and 6 months postpartum. Conclusion: The data indicate that mothers’ SOC is an important psychosocial determinant of breastfeeding duration and exclusivity at 1 and 6 months postpartum. |
