| Abstract | Cilj istraživanja: Ispitati izravni vazodilatacijski i antioksidacijski učinak odabranih
ekstrakata dalmatinskog ljekovitg bilja.
Ustroj istraživanja: Eksperimentalna studija.
Mjesto istraživanja: Laboratorij Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta
u Splitu.
Tvoriva: U svrhu istraživanja odabrano je pet biljnih vrsta, često korištenih u fitoterapiji:
kopriva- list (Urtica dioica L.), medvjetka- list (Arctostaphylos uva-ursi L.), orah- list
(Juglans regia L.), suručica- biljka (Spiraea L.), zeleni čaj- list (Camellia sinensis L.).
Nakon pripremanja ekstrakata, razrijeđivanja uzoraka 80%- tnim etanolom do koncentracije
ukupnih polifenola od 5000 mg GAE/L (GAE- galna kiselina) i određivanja glavnih fenolnih
frakcija (flavonoida i neflavonoida), ispitivan je izravni vazodilatacijski učinak.
Relaksacija se izražavala kao postotak smanjenja vazokonstrikcije uzrokovane noradrenalinom.
Isključivo izolirani vaskularni prstenovi s očuvanim endotelom (acetilkolinska relaksacija veća od
70%), prekontrahirani noradrenalinom, bili su izloženi kumulativnoj dozi (0,5-6 ‰) ispitivanog
pojedinačnog ekstrakta. Antioksidacijski kapacitet određen je FRAP (prema engl. Ferric
reducing antioxidant power) metodom i izražen u mmol/L ekvivalenata troloksa (TE).
Za potrebe istraživanja upotrijebljena su 35 štakora Sprague - Dawley soja, mužjaka, starih 3-
4 mjeseca, tjelesne mase 250-300 g, uzgojenih u Sveučilišnoj nastambi za pokusne životinje
Medicinskog fakulteta u Splitu.
Glavne mjere ishoda : Vazodilatacijski učinak izražen kao postotak relaksacije
noradrenalinom prekontrahiranih vaskularnih prstenova. Povezanost antioksidacijske
aktivnosti, izražene u mmol/L ekvivalenata troloksa (TE), i vazodilatacijske aktivnosti.
Rezultati: Izravan, o dozi ovisan, vazodilatacijski učinak pokazan je u četiri, od ukupno pet
istraživanih ekstrakata ljekovitog bilja. Najpotentniji vazodilatacijski odgovor uzrokovala je
suručica. Slijede ju orah te medvjetka. Najslabiji vazodilatacijski učinak ostvarila je kopriva.
Zeleni čaj jedini nije pokazao o dozi ovisnu vazodilataciju, odnosno nije izazvao relaksaciju
štakorske aorte prekontrahirane noradrenalinom. Nije pronađena povezanost između
vazodilatacijskog i antioksidacijskog učinka ispitivanih ekstrakata.
Zaključak: Studija je pokazala da većina odabranih ekstrakata posjeduje izravnu, o dozi
ovisnu vazodilatacijsku aktivnost. S obzirom da ekstrakti istog ukupnog polifenolnog sadržaja
pokazuju značajne razlike u vazodilatacijskom učinku, može se zaključiti da ne samo
količina, nego i sastav polifenola, utječu na izazivanje vazodilatacijskog odgovora. Na temelju dobivenih rezultata ne može se iznijeti zaključak koja glavna fenolna frakcija
ostvaruje presudnu ulogu u vazodilatacijskom odgovoru.
Također, opisanim je istraživanjem utvrđeno da vazodilatacijski i antioksidacijski učinak
ispitivanih ekstrakata nije povezan. Ovo je važno i stoga što se u prehrambenoj tehnologiji
daje veliki značaj upravo antioksidacijskoj aktivnosti namirnica, iako je često nejasno koji je
značaj tog učinka nakon unosa namirnica u organizam.
Opisana istraživanja su u skladu sa svjetskim trendovima u smislu etnofarmakološkog
pristupa istraživanjima zdrave hrane, a ostvareni rezultati predstavljaju poticaj kulturi zdrave
prehrane te proizvodnji zdrave hrane. |
| Abstract (english) | Objective: To examine and compare direct vasodilatatory and antioxidative effects of selected
Dalmatian medicinal herbs extracts.
Design: Experimental study.
Settings: Department of Pharmacology, University of Split School of Medicine
Materials and methods: Five common medicinal herbs extracts: nettle-leaf (Urticae folium),
common bearberry leaf (Uvae ursi folium), walnut-leaf (Juglandis folium), Spiraea herba,
green tea- leaf (Camelliae sinensis folium). The extracts were prepaired from the purified
herbs samples that were exposed to the 80% ethanol yeilding extracts with total phenolic
content of 5000 mg GAE/L . The vasodilatatory activity of the extracts was determined as a
percent relaxation of norepinephrine precontracted rat's aortic rings.The extracts were applied
in common doses from 0.5-6 ‰ (N=12 rings per extract). Antioxidant capacity of extracts
was determined by FRAP method (Ferric reducing antioxidant power) and expressed as the
mmol/L ET ( trolox equvivalent).
Main outcome measures: Assotiation and analysis of the assotiation between these two
biological effects.
Results: Direct, dose dependent, vasodilatatory effect was demonstrated in four of five tested
extracts. The most potent vasodilatator is Spiraea herb extract followed by walnut-leaf
(Juglandis folium) and common bearberry leaf (Uvae ursi folium) extracts. The least potent
vasodilator is nettle-leaf (Urticae folium) extract. Green tea did not show any vasodilatatory
activity. No assotiation was found between antioxidative capacity and vasodilatation.
Conclusion: Study demonstrated that majority of chosen medicinal herbs have direct dose
dependent vasodilatatory effect. Although it can not be deduced, from reults of this study,
which of phenolic fractions are responsible for vasodilatatory effect of extract, these results
certainly point out the need for more detail biochemical analysis of extracts.
The mode of assotiation between antioxidative acivity and vasodilatation was determineted in
study. Except of its impact on helth the latter is also important in food industry becouse great
significance is given to antioxidative capacity of food despite uncertain effect of such food in vivo. Our reasearch is in accordace with world trend of ethnopharmacology of healthy food
and our results represent direct encouragment to organic diet and organic food industry. |
