Abstract | Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja je ustanoviti demografske i kliničke karakteristike djece operirane ESIN metodom zbog prijeloma nadlaktične kosti, analizirati ishode liječenja i stopu komplikacija, te ih usporediti s ostalim relevantnim studijama.
Ispitanici i metode: U vremenskom razdoblju od 1. svibnja 2002. do 1. svibnja 2016. retrospektivno su pregledane povijesti bolesti 122 djece liječene ESIN metodom zbog prijeloma nadlaktične kosti. Podatke smo prikupili istraživanjem pisanog protokola Zavoda za dječju kirurgiju Kliničkog Bolničkog Centra Split te arhive povijesti bolesti. Svakom ispitaniku analizirani su sljedeći parametri: dob, spol, vrsta i tip prijeloma, mehanizam prijeloma, lateralizacija, način repozicije, pridružene ozljede, vrijeme cijeljenja te komplikacije liječenja.
Rezultati: Istraživanjem je obuhvaćeno 122 bolesnika (44 djevojčice, 78 dječaka) liječena ESIN metodom zbog prijeloma nadlaktične kosti. Prosječna dob bila je 12 godina (3-17 godina). Analizom prikupljenih podataka pokazala se veća učestalost prijeloma nadlaktiče kosti u dječaka (69.30%) u odnosu na djevojčice (30.70%). Raspodjela bolesnika obzirom na lateralizaciju prijeloma bila je gotovo simetrična, lijeva ruka bila je zahvaćena u 51% bolesnika, a desna u 49%. Najčešći tip prijeloma bio je prijelom proksimalnog humerusa (n=57), a slijede ga prijelom dijafize humerusa, epifizeoliza proksimalnog humerusa, suprakondilarni prijelom humerusa. Najčešći mehanizam prijeloma bio je pad u razini (n=60), a slijede ga sportske ozljede, prometne nesreće, patološki prijelomi, nesreće na motociklu te pad s bicikla. Svi bolesnici postigli su cijeljenje u srednjem vremenu od 8 tjedna (raspon 5-12 tjedana). Stopa komplikacija bila je 8.19%. Zabilježne komplikacije su intraoperacijski prijelom dijafize humerusa kod pacijentice s osteogenesis imperfecta, 4 iritacije kože mjesta ulaza, 2 infekcije kože mjesta ulaza i 3 ozljede radijalnog živaca. Nije bilo slučajeva odgođenog cijeljenja, necijeljena ili cijeljenja u lošem položaju. Nakon uklanjanja intramedularnih čavala svi bolesnici su vratili potpunu funkciju ektremiteta i sve komplikacije su razriješene.
Zaključci: ESIN metoda za liječenje prijeloma nadlaktične kosti u djece pokazuje jako dobre funkcionalne i kozmetičke rezultate. Omogućava ranu fukcionalnu mobilizaciju sa brzim smanjenjem boli. ESIN za prijelome humerusa je minimalno invazivana, jednostavna i reproducibilna tehnika, s malom stopom komplikacija. Zbog ovih izvrsnih objektivnih i subjektivnih rezultata, operacijska stabilizacija prijeloma nadlaktične kosti pomoću ESIN metode preporuča se u djece i adolescenata. |
Abstract (english) | Objectives and background: The aim of this study was to determine the demographic and clinical characteristics of children treated with ESIN due to humeral fracture, analyze outcomes of treatment, complications and compare it to other relevant studies.
Patients and Methods: From May 2002 until May 2016 case records of 122 children who underwent fixation with titanium intramedulary nails because of humeral fracture were retrospectively reviewed. Data were collected from archives of the Department of Pediatric Surgery, Split University Hospital. Each patient was analyzed for following parameters: age, sex, type of fracture, mechanism of injury, lateralization, reduction method, associated injuries, time to union and complications of treatment.
Results: The study included 122 patients (44 girls, 78 boys) treated with ESIN for humeral fracture. The average age was 12 years (3-17 years). A greater incidence of humeral fracture was found in boys (69.30%) than girls (30.70%). The distribution of patients due to the lateralization of fractures was almost symmetrical; left hand was affected in 51% of patients, and right hand in 49%. The most common type of fracture was proximal humeral fracture (n=57), followed by humeral shaft fracture, proximal humeral physeal injurie and supracondylar humeral fracture. The most common mechanism of injury was fall (n=60), followed by sports injuries, road traffic accidents, pathological fractures, motorbike accidents and bicycle riding. All patients in this group achieved complete radiographic healing at a mean of 8 weeks (range 5–12 weeks). The complication rate was 8.19%. Recorded complications included intraoperative humeral shaft fracture in patient with osteogenesis imperfecta, 4 entry site skin irritations, 2 skin infections and 3 radial nerve injuries. There were no cases of delayed union, nonunion or malunion. After removal of the nails all patients regained full function and all complications resolved.
Conclusions: The ESIN for treatment of humeral fractures shows very good functional and cosmetic results. It allows an early functional and cast-free follow-up with a quick pain reduction. The ESIN for humeral fractures is a minimally invasive, simple and well reproducible technique with very low complication rate. Because of the excellent objective and subjective results, the operative stabilization of humeral fractures with ESIN should be recommended to the pediatrics patients. |