Abstract | Cilj istraživanja jest pronaći povezanost između izloženosti buci na radnom mjestu i nastanka tinitusa.
U istraživanju je korišten anketni upitnik koji sadrži 21 pitanje. Pitanja se odnose na izloženost buci na radnom mjestu, tinitus (kvaliteta tinitusa, lokalizacija), utjecaj tinitusa na kvalitetu života i opće demografske podatke (dob, spol, trajanje radnog staža na aktualnom radnom mjestu).
Anketni upitnik je podijeljen u Brodogradilištu, Zračnoj luci i FINA-i u Splitu. Ukupno je prikupljeno 197 anketnih upitnika, a od toga 73 u Brodogradilištu, 71 u Zračnoj luci i 53 u FINA-i. Za analizu podataka korišteni su programi Statistika 7 i Medcalc. Napravljena je deskriptivna statistika, hi kvadrat test, multipla regresijska analiza te su izračunati Spaermanov koeficijent i Kendallova Tau vrijednost.
Za snimanje zvuka u Brodogradilištu korišteni su mjerač razine buke Brüel i Kjaer 2203 te prijenosni snimač zvuka TASCAM DR-100 mkII, dok je za analizu zvuka korišten elektroakustički sustav Clio.
Rezultati i zaključci: pronašli smo značajnu statističku povezanost između izloženosti buci i nastanka tinitusa kod ispitanika u Brodogradilištu (P<0,0001) i FINA-i (P<0,0001), dok kod ispitanika u Zračnoj luci te povezanosti nema (P=0,477). Pronašli smo značajnu statističku povezanost između radnog mjesta i nastanka tinitusa (P<0,0001), tj. najveća je prevalencija tinitusa kod ispitanika u Brodogradilištu. Tinitus je češći kod muškaraca (P=0,0005). Duljina izloženosti buci na radnom mjestu tijekom radnog dana izražena u satima je povezana s nastankom tinitusa (P=0,0001). Snimanjem zvuka u Brodogradilištu i analizom istog pronašli smo da razina buke prelazi najvišu dopuštenu ocjensku razinu buke za zonu gospodarske namjene (NN 145/04), tj. konstantna buka je intenziteta od 80 do 95 dB, dok lupanje čekića proizvodi buku intenziteta većeg od 100 dB. Multiplom regresijskom analizom smo potvrdili da isključivo intenzitet tinitusa utječe na razvoj anksioznosti i depresivnosti kod ispitanika (P=0,0161). Nismo pronašli značajnu statističku povezanost između vrste tinitusa (šum, visoki ton, niski ton) i depresivnosti, odn. anksioznosti kod ispitanika u Brodogradilištu (P=0,231), Zračnoj luci (P=0,700) i FINA-i (P=0,640). |
Abstract (english) | Objectives: to find connection between noisy environment at work and the occurence of tinnitus in the employees at Shipyard, Airport and FINA in Split.
Material and methods: we created questionnaire with 21 questions comprising questions about noise exposure at work, tinnitus (quality, location, duration), tinnitus impact on quality of life and demographic data (gender, age and lenght of service). For data analisis we used programes ˝Statistika 7˝ and Medcalc. We made descriptive statistics, chi square test, multiple regression analysis, Spearman´s coefficient of rank corelation and Kendall´s Tau rank corelation. For sound recording in Shipyard in Split we used sound-level meter Brüel and Kjaer 2203 and sound recorder TASCAM DR-100 mkII. We analised sound in electroacoustic system ˝Clio˝.
Subjects: 197 subjects filled the questionnaire: 73 subjects are from Shipyard, 71 subjects are from Airport and 53 subjects are from FINA in Split.
Results : we found significant statistical association between noise exposure at work and the occurence of tinnitus in subjects at Shipyard (P<0,0001) and FINA in Split (P<0,0001), but there is no significant statistical association at the Airport in Split (P=0,447). There is significant statistical association between lenght of noise exposure during the working day and the occurence of tinnitus (P=0,0001). We found that the level of noise in Shipyard in Split has two components, constant noise and pounding of hammers with dangerous levels of noise (from 80 to 95 dB for constant noise and more than 100 dB for hammer pounding). Prevalence of tinnitus is higher in men, than in woman (P=0,0005). We found that there is significant statistical association between intensity of tinnitus and depression/anxiety in subjects (P=0,0005), but we did not find significant statistical association between quality of tinnitus and depression/anxiety in subjects (P=0,231 for subjects in Shipyard, P=0,700 for subjects at the Airport in Split and P=0,640 in subjects at FINA). |