Cilj završnog rada je prikupljanjem sekundarnih i primarnih podataka objasniti financijsku pismenost. Kroz različita definiranje financijske pismenosti spoznaje se kako financijska pismenost predstavlja sposobnost pojedinca da koristi svoja znanja i vještine kako bi učinkovito upravljao vlastitim financijama. U radu se ističe važnost financijske pismenosti koja sve više dobiva na svom značenju u proteklih nekoliko desetljeća. Građani su odgovorni za svoje financijsko blagostanje koje se svakodnevno iznova oblikuje prema stanju na financijskim tržištima. Pojavom novih financijskih proizvoda i usluga povećavaju se potrebe i problemi pojedinaca koji iziskuju određena znanja i vještine. U svijetu neprestanog mijenjanja nemoguće je izabrati dobre odluke bez posjedovanja financijskog znanja i osnovne financijske abecede koje dovode do financijske egzistencije. Prethodna ekonomska kriza svojim je utjecajem pokazala nemogućnost kretanja novim financijskim tržištem te kobne i dugoročne posljedice koje su izazvane krivim odlukama. Financijski proizvodi i usluge danas predstavljaju složenost koja zahtjeva određenu financijsku pismenost kako bi se pojedinci mogli nositi s njom. Financijska nepismenost, kako navode autori Lusardi i Tufano (2009), najviše je rasprostranjena kod osoba starije i mlađe životne dobi te ženske populacije. Kao uzrok navedenom navodi se neravnomjerno provođenje financijskog obrazovanja s obzirom na životnu skupinu. Kako bi se financijska nepismenost smanjila, pokrenuti su razni projekti i programi na međunarodnoj razini pa tako i u Republici Hrvatskoj. Prema inicijativi Vlade Republike Hrvatske pokrenut je „Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine“. Navedeni strateški okvir financijskog opismenjavanja građana Republike Hrvatske podrazumijeva prepoznavanje mogućih problema i predlaganje njihovih rješenja s ciljem pomaganja građanima kod odabira ispravnih financijskih odluka. Iako je relativno novi pojam, financijska pismenost sve više postaje predmetom brojnih istraživanja. Istraživanja se provode kontinuirano kako bi se zabilježio napredak provedenih programa i projekta kroz godine. Istraživanja financijske pismenosti u većini slučajeva baziraju se na OECD-ovim (engl. Organisation for Economic Co-operation and Development) istraživanjima koja za ispitivanje razine financijske pismenosti koriste socio-demografske varijable te varijable znanja, ponašanja i stavova. Proučavanjem literature uočen je veliki napredak financijskog opismenjavanja za koji su zadužene državne i institucionalne organizacije, kao i digitalizacija koja nudi sve veći spektar dostupnih informacija građanima. Prikupljanjem primarnih podataka provedeno je istraživanje pod nazivom „Razina financijske pismenosti građana sjeverozapadne Hrvatske“. Istraživanje je uključivalo 320 ispitanika s područja sjeverozapadne Hrvatske dobnih skupina od 16 do 70 godina. Istraživanje je provedeno u obliku online ankete od 27 pitanja koja su se odnosila na socio-demografske podatke te financijska znanja, stavove i ponašanja. Glavni rezultati istraživanja doveli su do zaključka da su građani skloniji štednji, nego potrošnji, da razmišljaju o budućnosti i postavljaju si dugoročne ciljeve te ne prepuštaju sutra da se brine za sebe.