Abstract | Žene su, u prošlosti, do nedavno imale samo ulogu majke, supruge i domaćice, no u novije
vrijeme to se znatno promijenilo nakon što su odlučile kako više neće biti potlačene i
smatrane manje vrijednima od muškaraca. Neki od primjera su predsjednica Republike
Hrvatske gđa Kolinda Grabar – Kitarović, ministrica znanosti i obrazovanja gđa Blaženka
Divjak i druge. Iako se teži postizanju ravnopravnosti, problematika žena u Republici
Hrvatskoj vezana uz rukovodeće pozicije i dalje je dosta izražena. Muškarci u tom segmentu
uvelike prednjače, što mogu dokazati i statistički podatci (samo 23% žena nalazi se na
rukovodećim pozicijama najviše razine). Razlika je vidljiva i u politici Republike Hrvatske
gdje žene čine samo 19% Hrvatskog sabora. Odbor za ravnopravnost spolova od 2000.
godine potiče žene na zapošljavanje u poduzetništvu, menadžmentu, kao i na
samozapošljavanje.
Usprkos sve češćem uključivanju žena u poduzetništvo i menadžment te raznim mjerama
i poticajima, u državi je još uvijek vidljiva diskriminacija koja se manifestira kroz plaće.
Statistika pokazuje kako žene čine 65% zaposlenih u javnom sektoru, a razlike između
njihovih i plaća muškaraca iznose čak i do 13,3%. Zaposlenost žena u menadžmentu
manifestira se kao oblik borbe protiv obiteljskog nasilja, pošto žene menadžerice imaju
vlastitu ekonomsku samostalnost zbog koje ne ovise o muškarcima čime se smanjuje
mogućnost da one i njihova djeca postanu žrtve obiteljskog nasilja.
Kroz rad će se objasniti pojam menadžmenta, njegove funkcije i razine te način vođenja
poslovanja uspješnog menadžera. Također, važno je naglasiti analizu obrazovanja i karijera
te spomenuti razlike u plaćama žena i muškaraca. Kroz primjere poznatih hrvatskih
menadžerica želi se prikazati potencijal njihovoga uspješnog poslovanja. Naime, u nekim
segmentima vođenja, dokazano je da su žene uspješnije od muškaraca. |