Uvođenje eura u Hrvatsku bio je dugoročni cilj koji ima svrhu integraciju u eurozonu i jačanje ekonomske stabilnosti. Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije 2013. godine, a ulazak u Europski tečajni mehanizam 1 2020. godine predstavljao je prvi korak prema uvođenju eura kao službene valute. Danas je uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj jedna od glavnih tema znanstvenih rasprava koje ukazuju na značaj gospodarskih i društvenih promjena koje je donio. Uvođenje eura donosi sa sobom brojne promjene te nove prilagodbe u odnosu na raniju valutu, hrvatsku kunu. Predmet istraživanja ovog završnog rada su učinci uvođenja eura u Republiku Hrvatsku, a posebna pažnja posvećuje se okolnostima u kojima se Hrvatska našla uvođenjem eura kao službene valute, ali i budućim perspektivama. Prijelaz na euro zahtijevao je od Hrvatske ispunjavanje određenih konvergencijskih kriterija i procjenu udovoljavanja nominalnim i stvarnim konvergencijskim mjerilima. Osim toga, bilo je potrebno osigurati makroekonomsku stabilnost, održivost javnih financija i stabilnost financijskog sektora. Uvođenje eura donijelo je potencijalne prednosti kao što su olakšano poslovanje i trgovina, smanjenje rizika valutnih fluktuacija, veće povjerenje investitora te povećanje trgovinske integracije s ostalim zemljama europske monetarne unije. Međutim, uvođenje eura donijelo je i još uvijek donosi izazove, uključujući prilagodbu gospodarstva na novu valutu, mogući utjecaj na cijene i inflaciju te potrebu za edukacijom građana o novoj valuti.