prikaz prve stranice dokumenta Povijesni razvoj orkestralnog jazza
Access restricted to students and staff of home institution
master's thesis
Povijesni razvoj orkestralnog jazza
Zagreb: University of Zagreb, Music Academy, 2015. urn:nbn:hr:116:667558
Kezele, Denis
University of Zagreb
Academy of Music

Institutional repository: Academy of Music University of Zagreb Digital Repository

Cite this document

Kezele, D. (2015). Povijesni razvoj orkestralnog jazza (Master's thesis). Zagreb: University of Zagreb, Academy of Music. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:667558

Kezele, Denis. "Povijesni razvoj orkestralnog jazza." Master's thesis, University of Zagreb, Academy of Music, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:667558

Kezele, Denis. "Povijesni razvoj orkestralnog jazza." Master's thesis, University of Zagreb, Academy of Music, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:667558

Kezele, D. (2015). 'Povijesni razvoj orkestralnog jazza', Master's thesis, University of Zagreb, Academy of Music, accessed 15 July 2024, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:667558

Kezele D. Povijesni razvoj orkestralnog jazza [Master's thesis]. Zagreb: University of Zagreb, Academy of Music; 2015 [cited 2024 July 15] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:667558

D. Kezele, "Povijesni razvoj orkestralnog jazza", Master's thesis, University of Zagreb, Academy of Music, Zagreb, 2015. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:667558

Metadata
TitlePovijesni razvoj orkestralnog jazza
AuthorDenis Kezele
MentorMilko Pravdić (mentor)
GranterUniversity of Zagreb
Academy of Music
Zagreb
Defense date and country2015-06-23, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		FIELD OF ART
Art of Music
Abstract
Korijeni big band orkestara po mnogim povjesničarima sežu s kraja 19.stoljeća iz New Orleansa. Nastanak big bandova paralelno je vezan s nastankom jazza. Počeci klasičnih big band orkestara sežu na početak 1920-godina. Tu se ističu 3 orkestra nazvana po svojim vođama: Orkestri Paula Whitemana, Fletchera Hendersona i Duke Ellingtona. Klarinetist Benny Goodman uvodi big band glazbu u Swing eru, najplodnije razdoblje u jazzu koje traje do kraja 1940-ih godina. 1945.godine u jazzu nastaje novi pravac u jazzu – Bebop. 1946.godine Dizzy Gillespie osniva big band u kojem spaja big band zvuk, Bebop vokabular i latinoameričke ritmove. Početkom 1950-ih godina nakon eksplozivnog Bebopa na jazz scenu dolazi karakterno mirniji stil – Cool jazz. Najistaknutija osoba u spajanju cool jazza i big banda je aranžer Gil Evans. 1960-ih godina nastaju novi stilovi free jazz i jazz rock koji približavaju jazz glazbu avangardi. Među istaknutijim big bandovi tog vremena su orkestri Charles Mingusa, Don Ellisa i Sun Ra. Pored američkih big bandova i pojedini europski big bandovi dolaze na vrh jazz scene poput Viena Art Orchestra, Italian Instabile orchestra i Brussels jazz Orchestra. Zadnja dva desetljeća dolazi do ponovnog zanimanja za starije stilove u jazzu. Lincoln center jazz orchestra i Gordon Goodwin Big Phat Band uspješno restauriraju stare stilove miješajući ih sa novijim strujanjima u jazzu.
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:116:667558
Study programmeTitle: Integrated Undegraduate and Graduate University Study Programme for Instrumentalists; specializations in: Clarinet
Course: Clarinet
Study programme type: university
Study level: integrated undergraduate and graduate
Academic / professional title: magistar/magistra muzike (magistar/magistra muzike)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2016-09-02 08:47:04