Tema ovog rada je prikupljanje vrijednih informacija o moći glazbe te o njezinom utjecaju na tri aspekta čovjekova ţivota: psihološki, fizikalni i fiziološki. U ovom se radu nastojalo teţiti što objektivnijem pregledu uporabe i shvaćanja glazbe od praljudi do današnjeg vremena te prikazu glazbe koja ima potencijal učiniti ovaj svijet boljim i utjecati na kvalitetu naših ţivota. Ta objektivnost prikazana je raznim provedenim istraţivanjima različitih institucija koje proučavaju glazbu iz sociološkog, medicinskog i povijesnog aspekta, te mišljenjima drugih vaţnih znanstvenika i glazbenika koji su bitno doprinijeli kolektivnoj bazi podataka. Psihološki aspekt prikazuje moć glazbe koja utječe samim slušanjem i aktivnim muziciranjem, s naglaskom na pjevanje u zborovima. Kao osnova razumijevanja koristi se funkcioniranje središnjeg ţivčanog sustava (SŢS-a) i načini na koji mozak procesuira tu glazbu. Opisano je što se točno dogaĎa s mozgom dok se nalazi pod utjecajem glazbe, koji su centri aktivirani i što to znači za čovjeka. U pogledu fiziološkog aspekta, nastojalo se što točnije osvrnuti na djelovanje muzikoterapije kao znanstvenog pristupa u rehabilitacijskoj medicini te na prikaz glazbe kao sredstva najuspješnije rehabilitacije i ispomoći u tretiranju psihičkih i fizičkih stanja. Što se tiče fizikalnog aspekta, istraţivalo se što je glazba u materijalnom svijetu i na koji se način ona manifestira u prirodi. Opisana je riječima Nikole Tesle, Hansa Jennyja, Alberta Einsteina i Ernsta Chladnija, koji su dotaknuli glazbu u svojim istraţivanjima svijeta koji nas okruţuje.