| Abstract (croatian) | Cilj. U radu se analizira znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije Medijska istraživanja tijekom dva desetljeća njegova izlaženja. Ovaj rad ima za cilj na osnovi određenih bibliometrijskih pokazatelja dobiti uvid u razvoj tog časopisa tijekom dvadesetjednogodišnjeg izlaženja te utjecaj časopisa na znanstvenu zajednicu.
Metodologija. Uzorak za istraživanje činili su svi brojevi časopisa od 1995. do 2015. godine s ukupno 276 kategoriziranih radova, na kojima je provedena bibliometrijska analiza. Analizirali su se podatci o dinamici izlaženja, autorstvo, jezik te prisutnost i indeksiranost časopisa u međunarodnom e-okruženju.
Rezultati. Dobiveni rezultati pokazuju da su najzastupljeniji izvorni znanstveni radovi (46 %). Autori koji su objavljivali u Medijskim istraživanjima uglavnom su iz Hrvatske (59,7 %) ili iz zemalja regije (Hrvatska i ostale države nastale raspadom bivše Jugoslavije), pa je tako na 60,3 % kategoriziranih radova s više autora barem jedan autor iz Hrvatske, a na 20,6 % kategoriziranih radova s više autora barem jedan autor iz regije. Ti podatci ukazuju na jaku nacionalnu, odnosno regionalnu orijentaciju časopisa, što se može pripisati jeziku objavljivanja, koji je većinom hrvatski (60,5 %). Citatna analiza časopisa provedena je na podatcima o citiranim objavljenim izvornim znanstvenim i preglednim radovima u Clarivate Analyticsovoj (do 2016. godine Thomson Reuters) citatnoj kolekciji Web of Science Core Collection (WoSCC) preko opcije Cited Reference Search koja omogućuje provjeru citiranosti i onih časopisa koji nisu zastupljeni u citatnim indeksima WoSCC te na podatcima o citiranosti indeksiranih radova u citatnoj bazi podataka Scopus. Istraživanje je usmjereno na broj i vrstu citata koje su dobili radovi objavljeni u časopisu Medijska istraživanja. Provedena je i analiza citiranih referenci u WoSCC-u te su utvrđeni podatci o količini citiranih jedinica i nazivu, tj. porijeklu časopisa koji su citirali radove iz časopisa Medijska istraživanja, a također su analizirani autori koji su citirali radove Medijskih istraživanja. Utvrđeno je da su 52 rada časopisa Medijska istraraživanja u srpnju 2016. dobila 89 citata, a izračunati h-indeks iznosio je 4. Citatna analiza zastupljenih radova u Scopusu (razdoblje od 2011. do 2015.) pokazuje da je od 71 indeksiranog rada citirano njih 16 s ukupnom citiranošću od 29 citata i h-indeksom 3, promatrano u srpnju 2016.
Vrijednost. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem mogli bi poslužiti kao smjernice za razvoj časopisa. |
