Abstract | Čvor u dojci predstavlja dijagnostički problem, jer se u određenom broju slučajeva može raditi o malignom tumoru. Cilj rada je prikazati ulogu i važnost citologije u dijagnostici čvorova u dojci s posebnim osvrtom na male promjene, čija dijagnostika je zahtjevna, a uzorkovanje materijala drugim metodama je otežano.
Dojka je modificirana žlijezda znojnica kože koja se sastoji se od tri osnovne komponente: kože s potkožnim masnim tkivom, žlijezda i vezivno-masne strome. Citološki uzorak za analizu promjena u dojci može biti: spontani iscjedak iz dojke, sekrecija nakon masaže (eksprimat), skarifikacija promjena na bradavici ili uzorak dobijen aspiracijom tankom iglom. Iscjedak se uzima tri dana uzastopce i pritom opisuje boja, količina i kanalić iz kojeg se dobije. Nakon kliničkog pregleda dojki i pazušnih jama slijedi punkcija palpabilnih čvorova. Prethodno je bitno pribilježiti osobitosti čvora koje mogu pomoći u dijagnostici kao što su veličina, oblik, lokacija i konzistencija čvora. Ako čvor u dojci nije papabilan, ali se prikazuje ultrazvukom (UZ) ili mamografski, izvodi se punkcija pod kontrolom ultrazvuka ili stereotaksijska biopsija prema nalazu mamografije. Sadržaj koji se dobije aspiracijom razmaže se na predmetno staklo, a igla se može potom isprati za pripremu staničnih blokova ili cytospin preparata. Razmazi sušeni na zraku boje se po May Grunewald Giemsi (MGG) ili DiffQuik metodom. Razmazi mogu biti fiksirani u alkoholu i boje se po Papanicolaou. U običnom aspiratu dojke citološki se nalaze normalne epitelne i mioepitelne stanice, bipolarne stanice, masno tkivo, eritrociti, trombociti, skeletna mišićna vlakna i limfociti. Algoritmi pretraga dojke preporučeni od strane Hrvatskog senološkog društva su: anamneza, klinički pregled, samopregled, mamografija i ultrazvuk.
Benigne promjene kao što su fibroadenom, nekroza masnog tkiva i proliferativne promjene imaju karakteristične citološke uzorke. Maligne promjene odlikuju se nalazom zloćudnih stanica u okruženju koje može odrediti tip tumora. Citološki nije moguće razlikovati atipičnu lobularnu ili duktalnu hiperplaziju od karcinoma in situ te se takve promjene nazivaju proliferativnim promejnama i preporuči biopsija. Najvažnije je prilikom dijagnostičke obrade ne proglasiti dobroćudnom zloćudnu promjenu u dojci.
Karcinom dojke najčešći je zloćudni tumor žena i u mnogim zemljama vodeći uzrok smrti žena od zloćudnih bolesti.
Citologija ima važnu ulogu u dijagnostici čvorova u dojci, s važnim prednostima i nekoliko ograničenja. Ukoliko se na ispravan način primjenjuje i u kombinaciji s drugim dijagnostičkim metodama, postižu se bolji rezultati u dijagnostici čvorova u dojci. |
Abstract (english) | Objective of the paper is to present the role and importance of cytology in the diagnosis of the breast nodes.
Breast is a modified skin gland which is composed of three basic components: skin with subcutaneous fat tissue, glands and connective-fatty stroma. Cytological sampling of nodes in the breast can be: spontaneous discharges from the breast, secretion after massage (exprimate), scarification changes of the nipple and sample obtained by fine needle aspiration (FNA). Discharge is taken three days in a role with special attention on color, quantity and secreting duct. Clinical examination of the breasts and the axilla is followed by FNA of palpable nodes.
It is important to take notes of nodes characteristics like: size, shape, location, consistency, because they can helpful in the diagnosis. If a node in the breast is not palpable, and is seen by ultrasound (US) or mammography, ultrasound and stereotactic guided FNA is performed. Content obtained by aspiration is transferred to the slide .
Also the needle can be washed for preparation of cell blocks or cytospin preparations. Air dried smears are suitable for staining with May Grunewald Giemsa (MGG) methods or can be fixed in alcohol and stained with the Papanicolaou method.
Usual cytological findings of breast aspirates include: normal epithelial and myoepithelial cells, fat and blood. Breast diagnostic algorithm recommended by the Croatian senologic company include: anamnesis, clinical examination, self-examination, mammography and ultrasound.
Benign breast changes are very common, and it is important to diagnose them because it may have different clinical manifestations. Probably the most important is, during the diagnostic process, not to declare benign as malignant changes in the breast.
Benign changes includes various inflammatory conditions, benign breast lesions and benign tumors.
Breast cancer is the most common malignant tumor of women and, in many countries, and the leading cause of death of women with malignant diseases. Treatment of breast cancer is multidisciplinary.
Cytology has an important role in the diagnosis of nodes in the breast. It has its significant advantages, but there are also some disadvantages. If applied correctly, and in combination with other diagnostic methods, good results are achieved in the diagnosis of breast nodes. |