Ubrzanim razvojem, kako tehnologije, tako i same medicine, dolazi do usavršavanja uređaja magnetske rezonancije (MR) te danas on spada u standardne dijagnostičke pretrage. Tijekom snimanja često se koriste kontrastna sredstva čija je glavna uloga prikazivanje razlike između patološkoga i normalnoga tkiva. Najčešće korištena kontrastna sredstva su gadolinijska koja se sastoje od iona gadolinija i molekule nosača odnosno kelata. MR angiografija (MRA), koristi veoma snažno magnetsko polje, radiovalove i snažni računalni sustav za procjenu krvnih žila i prikazuje abnormalnosti krvnih žila ili stupanj ateroskleroze ili okluzije. Ne koristi ionizirajuće zračenje već radiofrekventni impulse koji poravnjaju atome vodika unutar tijela. Zbog potrebe za većim FOV-om trenutno se koriste se uređaji MR-e jačine 1.5 T. Koriste se razne zavojnice za periferne krvne žile koje pružaju veći omjer SNR-a i CNR-a. Koriste se također MR kompaktibilne manžete ili torpedice zbog održavanja kompresije kako ne bi došlo do venske kontaminacije. Veoma je bitno da pacijent bude miran za vrijeme trajanja pretrage kako se na slikama ne bi očitovali artefakti. Gadolinijska se kontrastna sredstva injiciraju intravenski kao bolus doze i snimaju se u arterijskoj fazi, obično se pacijentu daje 45 mL kontrastnoga sredstva. Alergijske su reakcije veoma rijetke. Prilikom obrade slike sa kontrastom se subtrahiraju s nativnim slikama kako bi se okolna tkiva i signali uklonili. Kao i za većinu pretraga postoje kontraindikacije za MR angiografiju kao što su: pacemakeri, umjetni srčani zalisci, implantati, biostimulatori, automatski kožni injektor lijekova. U posljednjem je desetljeću, MRA periferije evoluirala u jednu od najsigurnijih, najbržih i preciznijih neinvaznivnih dijagnostičkih metoda za procjenu perifernih vaskularnih bolesti, a u bliskoj će budućnosti evoluirati još više.