Abstract | Cilj:. Ciljevi ovog istraživanja su utvrditi najčešće predrasude prema psihijatrijskim bolesnicima studenata sestrinstva treće godine koji program prate pri Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija te ispitati dovodi li edukacija studenata sestrinstva do smanjenja predrasuda prema psihičkim bolesnicima. Hipoteza istraživanja: nakon provedene formalne edukacije o zdravstvenoj njezi psihičkih bolesnika studenata 3. godine preddiplomskog studija sestrinstva koji obrazovni program prate pri Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija u Splitu imat će pozitivne stavove prema psihijatrijskim bolesnicima u odnosu na stavove istih studenata prije provođenja edukacije.
Metode: Uzorak ispitanika sačinjavaju studenti sestrinstva 3. godine preddiplomskog studija sestrinstva Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, N=39. Istraživanje je provedeno na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu u prosincu 2014. godine. Za istraživanje su korišteni originalni upitnici za prikupljanje sociodemografskih karakteristika ispitanika te odgovori na pitanja o iskustvu s ljudima oboljelima od psihičkih bolestima te je ponuđeno šesnaest tvrdnji koje se odnose na stavove ispitanika prema oboljelima od psihijatrijskih bolesti i poremećaja, za koje ispitanici trebaju procijeniti u kojoj se mjeri s njima slažu na Likertovoj ljestvici od 1 do 5. Upitnik s tvrdnjama ispitanici ispisuju na prvom satu teoretske nastave iz kolegija „Zdravstvene njege psihijatrijskih bolesnika“, te na zadnjem satu nakon održane teorijske i kliničke nastave nastave iz kolegija „Zdravstvene njege psihijatrijskih bolesnika“. Za analizu podataka korišten je program SPSS 19.0 (SPSS Inc., Chicago, IL, USA). Za podatke o uzorku prikazane su frekvencije i postotci. Za rezultate na skali stavova prema osobama oboljelim od psihičkih bolesti i poremećaja prikazane su aritmetičke sredine i standardne devijacije te postotci ispitanika koji su dali pojedini odgovor za svaku tvrdnju. Ove mjere centralne tendencije upotrijebljene su kako bi omogućile preciznije razlikovanje odgovora ispitanika. Rezultat na skali stavova prema osobama oboljelim od psihičkih bolesti i poremećaja formiran je kao suma odgovora na pojedinim česticama na način da veći rezultat označava negativniji stav prema osobama oboljelim od psihičkih bolesti i
35
poremećaja. Normalitet distribucija provjeren je Kolmogorov-Smirnovljevim testom te kako se pokazalo da obje distribucije oblikom odstupaju od normalne, za analizu razlika u stavu u različitim mjerenjima upotrijebljen je Wilcoxonov test kao neparametrijska alternativa t-testu za zavisne uzorke i pripadajući indeks veličine efekta prema formuli r=Z/√2N.
Rezultati: Provedene analize pokazuju kako su čestice kod kojih se pojavio najviši rezultat u prvom mjerenju su: „Ljudi s poremećajima svijesti (delirijum, katatonija…) nisu svjesni događanja okolo sebe“ (3,87±0,7), „Najčešće se glumi PTSP“ (3,77±1,1) te „Ljudi s ovisnostima (droge, kocka, alkohol) su sami krivi za svoje stanje i probleme“(3,41±1,0). Ispitanici najveće slaganje u procjeni iskazuju za tvrdnje „Ljudi s poremećajima svijesti (delirijum, katatonija…) nisu svjesni događanja okolo sebe.“ (SD=0,7), „Psihički bolesnici su slabići, sami su krivi za svoju bolest“ (SD=0,74) te „Psihički bolesnici su opasni za okolinu, agresivni su“ (SD=0,78). Najmanje slaganje u procjenama dobiveno je za tvrdnje „Psihičke bolesti su neizlječive“ (SD=1,25), „Psihički bolesnici su nesposobni za samostalan život“ (SD=1,24) te „Voljela/o bih više bolovati od maligne bolesti nego od psihičke“ (SD=1,23). U drugom mjerenju tvrdnje s najvišim rezultatom su „Najčešće se glumi PTSP“ (3,64±1,3), „Voljela/o bih više bolovati od maligne bolesti nego od psihičke“ (3,31±1,1) te „Psihički bolesnici su opasni sami za sebe“ (3,28±0,7). Ispitanici su se najviše slagali u procjenama kod tvrdnji „Psihički bolesnici su slabići, sami su krivi za svoju bolest.“ (SD=0,16), „Depresivna osoba je luda osoba“ (SD=0,6) te „Svaki shizofreni bolesnik je opasan“ (SD=0,64). Tvrdnje kod kojih je dobivena najveća razlika između prvog i drugog mjerenja, odnosno kod kojih je najveća promjena stava su „Ljudi s ovisnostima (droge, kocka, alkohol) su sami krivi za svoje stanje i probleme“ (ΔM=1,28), „Psihički bolesnici su opasni za okolinu, agresivni su“ (ΔM=1,28) te „Veliki broj ljudi glumi psihičke bolesti“ (ΔM=1,28). Rezultati pokazuju da postoji statistički značajna razlika u rezultatima prvog i drugog mjerenja stavova prema osobama oboljelima od psihičkih bolesti i poremećaja (p<0,05). Pokazuje se da je došlo do umjerenog smanjenja negativnog stava kod studenata sestrinstva nakon odslušane nastave na kolegiju „Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika“.
36
Zaključci: Provedene analize pokazuju: čestice kod kojih se pojavio najviši rezultat u prvom mjerenju su: „Ljudi s poremećajima svijesti (delirijum, katatonija…) nisu svjesni događanja okolo sebe“, „Najčešće se glumi PTSP“ te „Ljudi s ovisnostima (droge, kocka, alkohol) su sami krivi za svoje stanje i probleme“. U drugom mjerenju tvrdnje s najvišim rezultatom su „Najčešće se glumi PTSP“, „Voljela/o bih više bolovati od maligne bolesti nego od psihičke“ te „Psihički bolesnici su opasni sami za sebe“. Tvrdnje kod kojih je dobivena najveća razlika između prvog i drugog mjerenja, odnosno kod kojih je najveća promjena stava su „Ljudi s ovisnostima (droge, kocka, alkohol) su sami krivi za svoje stanje i probleme“ (ΔM=1,28), „Psihički bolesnici su opasni za okolinu, agresivni su“ (ΔM=1,28) te „Veliki broj ljudi glumi psihičke bolesti“ (ΔM=1,28). Rezultati pokazuju da postoji statistički značajna razlika u rezultatima prvog i drugog mjerenja stavova prema osobama oboljelima od psihičkih bolesti i poremećaja (p<0,05). Dobiveni rezultati pokazuju da je došlo do umjerenog smanjenja negativnog stava kod studenata sestrinstva nakon odslušane nastave na kolegiju „Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika“. |