Cilj rada je prikazati kretanje broja oboljelih i trendove kretanja od najčešćih spolno prenosivih zaraznih bolesti/infekcija u R. Hrvatskoj i ukazati na ulogu medicinske sestre u prevenciji tih bolesti. Korišteni su publicirani podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo R. Hrvatske o prijavljenim oboljelim/inficiranim od spolno prenosivih bolesti te podaci iz dostupne literature koji se odnose na pojavnost tih bolesti u Hrvatskoj. Kretanje bolesti promatrano je u razdoblju za koje su bili dostupni podaci, pa su neke bolesti bile praćene od 1996., a neke od 2000. godine, Broj oboljelih od hepatitisa B je u stalnom opadanju, što je rezultat sveobuhvatnog provođenja preventivnih mjera, u prvom redu imunizacije. Klamidijske infekcije su također u padu, iako postoji mogućnost podprijavljivanja. Gonoreja se svake godine bilježi i manjem broju slučajeva i evidentan je trend pada, iako je upitno hoće li se taj trend nastaviti. Sifilis je u prvom dijelu promatranog razdoblja pokazivao trend pada, da bi se, počev od 2003. počeo opet bilježiti u većem broju. Glede HIV/AIDS infekcije, Hrvatska spada među zemlje koje dobro drže pod kontrolom tu infekciju, iako broj inficiranih raste, a razlog tome može biti i u boljem skriningu. Iako broj HIV pozitivnih raste, broj pacijenata s AIDS-om i broj umrlih od HIV/AIDS-a stagnira zbog brže i ranije dijagnoze te veće uspješnosti liječenja. Spolno prenosive bolesti su jedan od vodećih uzroka akutnih bolesti i kroničnog oštećenja zdravlja, s mogućim teškim medicinskim i psihološkim posljedicama za veliki broj mladih. Edukacija o spolno odgovornom ponašanju, te mogućnosti prevencije posljedica, osnovna su zadaća preventivne medicine, a rad na prevenciji temeljni je preduvjet očuvanja reproduktivnog zdravlja. Doprinos medicinske sestre izuzetno je važan, zahtjeva poznavanje etiologije i kliničke slike najvažnijih bolesti kao i suvremene terapijske smjernice. Medicinska sestra sudjeluje u mjerama prevencije, a jedna od najvećih je savjetovanje mladih o spolno prenosivim bolestima, zaštita i testiranje kod rizičnih skupina, te sudjelovanje u dijagnostičkim postupcima. Veliku ulogu ima u psihološkoj potpori obzirom da su svi oboljeli od spolno prenosivih bolesti na neki način stigmatizirani, „obilježeni“ te im je smanjena kvaliteta života, psihološka pomoć im je potrebna. Značaj spolno prenosivih infekcija je višestruki problem javnog zdravstva ne samo u zemljama sa ograničenim resursima već i u razvijenim zemljama.